Mladež HDZ1990: Usvojen plan aktivnosti za 2011. god
Predsjedništvo Mladeži HDZ 1990 održalo je 28. 1. 2011. godine u Mostaru II. sjednicu na kojoj je usvojen plan aktivnosti za 2011. godinu.
Predsjedništvo je jednoglasno iskazalo potporu predsjedniku stranke dr. Boži Ljubiću u provođenju politike HDZ 1990 i borbi za ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Hrvata u BiH.
Mostar, 28. 1. 2011.
Dražen Matešić, predsjednik
Odluka o utemeljenju TO Mladeži 1990 u Livnu
U utorak, 4. siječnja 2011. godine na sjednici Općinskog odbora Mladeži Hrvatske demokratske zajednice 1990 Livno donesena je odluka o utemeljenju Temeljnih ogranaka mladeži HDZ1990 Livno. Na istoj sjednici izabrani su i predsjednici svih temeljnih ogranaka Mladeži HDZ 1990 Livno. Novoizabrani predsjednici temeljnih ogranaka su zaduženi da naprave evidenciju članova mladeži na svom ogranku i da rade na priključenju novih članova mladeži.
Općinski odbor Mladeži HDZ 1990 Livno je usvojio i plan aktivnosti za 2011. godinu.
Gosti sjednice bili su Predsjednik županijskog odbora HDZ1990 HBŽ Boro Krišto, Predsjednik općinskog odbora HDZ1990 Livno, Dinko Barać; te tajnik Općinskog odbora HDZ1990 Livno, Ante Džaja.
Predsjednik
OO M HDZ 1990 Livno
Jozo Ćosić
Mladež HDZ1990 darovala krv
Mladež Gradskog odbora Mostar HDZ1990 održala akciju darivanja krvi
U ponedjeljak, 15.11.2010. Mladež GO Mostar HDZ1990 je održala akciju darivanja krvi u Sveučilišnoj Kliničkoj bolnici u Mostaru.
Ovo je redovita akcija i druga u ovoj godini na koju se Mladež HDZ odazvala u cilju pomoći Odjelu transfuziologije koji je u stalnoj potrebi za ovim izvorom života. Akciji se odazvao veliki broj članova koji su jasno istakli kako je ovo akcija koja nema kraja i roka trajanja te kako će u skoroj budućnosti uslijediti nova ista akcija.
Pozivamo i sve građane koji su u mogućnosti na ovaj način pomoći da se odazovu pozivima Odjela transfuziologije, te na taj način pomognu onima koji su u potrebi.
Neovlašten pristup na naš WEB
Tijekom dana (subota) na službene internet stranice HDZ 1990 netko zlonamjeran uspio je neovlašteno pristupiti i postaviti tekst koji se pojavio i na još nekim Internet portalima. Radi se o izvješću s predizbornog skupa HDZ BiH u kojem se spominje ministar financija Vlade Republike Hrvatske Ivan Šuker. To je treći put u ovoj izbornoj kampanji da je „provaljeno“ na Web stranicu HDZ 1990.
Čim smo uočili ovaj tekst, reagirali smo i skinuli ga. Ispričavamo se gospodinu Šukeru i svima koji su u ovom izvješću spomenuti u negativnom kontekstu.
Provest ćemo hitno istragu kako je do ovoga došlo.
Zašto HDZ 1990?
- zbog toga što je vodstvo HDZ BiH napustilo svoj program, kršilo Statut, vodilo nedemokratsku politiku u interesu određenih skupina i pojedinaca a ne hrvatskog naroda u BiH;
- zbog pristajanja na promjene zakona i konačno Ustava koje su na štetu hrvatskog naroda, procesa demokratizacije i funkcionalnosti BiH;
- zbog bahate i sebične politike vodstva HDZ BiH koje je prekinulo suradnju s Republikom Hrvatskom i Europskom pučkom strankom;
- zbog toga što Hrvati trebaju legitimno i legalno vodstvo s jasnom vizijom i programom;
- zbog toga što je naše vodstvo sposobno i spremno za odlučnu demokratsku utakmicu
u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa; - zbog toga što smo neopterećeni kriminalnom prošlošću;
- vodstvo koje je u stanju u partnerskom odnosu s ostalim strankama u BiH izgraditi stabilnu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu;
- vodstvo koje ce pronalaziti saveznike, ponajprije u Zagrebu, a ne proizvoditi neprijatelje;
- vodstvo koje ce moći argumentirano nastupati u Bruxellesu, Strasbourgu i New Yorku i svugdje gdje ce se donositi kljucne odluke;
- vodstvo koje ce sa svima moći ravnopravno komunicirati, narodu nuditi projekte i program i odgovarati za to;
- vodstvo koje ce ponuditi jasna načela preustroja BiH putem donošenja novoga ustava koji ce izjednačiti prava naroda i građana bez bilo čijeg institucionalnog i teritorijalnog ekskluzivizma;
- vodstvo koje afirmira kulturu i tradiciju hrvatskog naroda i prihvaća pozitivne standarde i duh zapadnoeuropske demokracije;
- vodstvo koje ce uspostaviti korektan odnos s Katoličkom crkvom i podijeliti odgovornost, svatko na svome području, za gospodarsku, političku, obrazovnu, kulturnu i duhovnu sudbinu hrvatskog naroda.
Na sjednici Utemeljiteljske skupštine Hrvatske demoktarske zajednice 1990 održane 08. travnja 2006 godine u Mostaru, a na temelju Zakona o političkim organizacijama, jednoglasno je usvojena:
O D L U K A
1. Osniva se politička stranka pod nazivom:
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1990
2. Sjedište HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE 1990 je u Mostaru, Biskupa Čule b.b. (Spajalica), Tel./fax.: 036-323.933
3. Imena osnivača su sastavni dio ove Odluke i data su u prilogu
4. Ciljevi HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE 1990
Izvadak iz Programske deklaracije:
HDZ 1990 je narodna, socijalna i demokršćanska stranka. Ona slijedi osnovnu ideju i načela na kojima je utemeljen HDZ BiH 1990. godine a to su: demokracija, suverenost i jednakopravnost konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka na cijeloj teritoriji BiH. Kao suvremena narodna stranka političkoga centra demokršćanske orijentacije, duboko je uvjerena kako su samo slobodan čovjek i slobodan narod stabilan temelj suvremenoga pluralističkog društva. Kao narodna stranka prvenstveno je okrenuta predstavljanju i zaštiti prava hrvatskoga naroda u BiH, ali uvažavajući multietnički karakter Bosne i Hercegovine, zalaže se za jednakopravnost svih naroda, nacionalnih manjina i svih građana na cijelom teritoriju BiH i kao takva otvorena je za sve građane BiH koji prihvaćaju njezin program. HDZ 1990 se zalaže za puno ostvarivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda sukladno s općeprihvaćenim međunarodnim poveljama i konvencijama. Posebice se to odnosi na zajamčenost prava na život, osobnu slobodu i sigurnost, slobodu savjesti i vjere, slobodu mišljenja i izražavanja, slobodu udruživanja i političkoga djelovanja, slobodu kretanja, prebivanja i izbora mjesta življenja, slobodu tiska, pravo na naobrazbu, kulturnu afirmaciju i jednakost pred zakonom. Protivimo se svim oblicima diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjerovanju, etničkoj pripadnosti, političkim i drugim uvjerenjima…
1. Ovlaštena osoba koja će predstavljti Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990, te obavljati poslove vezane uz registraciju i koji je jednoglasno izabran za privremenog predsjednika Hrvatske demokratske zajednice 1990 je:
Prof. Dr. Božo Ljubić, JMBG 3009949170010, nastanjen na adresi: Ismeta Mujezinovića 16/4, 71000 Sarajevo. Br. Osobne iskaznice 03BRB1177, MUP Kantona Sarajevo Mostar, 08. travnja, 2006. godine
Predsjedatelj Utemeljiteljske skupštine HDZ 1990
Prof. Dr. Božo Ljubić
Platforma za novi ustav
Došlo je vrijeme da narodi i građani BiH u demokratskoj proceduri donesu novi ustav BiH. Sadašnji Ustav BiH je oktroirani ustav. On je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma, nastao kao izraz međunarodne volje koja je željela tim sporazumom zaustaviti rat. Taj Daytonski ustav odraz je tadašnjih odnosa političkih snaga i u njegovim okvirima i rješenjima nije moguće izgraditi BiH kao modernu demokratsku državu ravnopravnih naroda i građana, koja će biti sposobna prihvatiti i provesti europske demokratske standarde i pokrenuti ljudske i prirodne resurse koje BiH ima.
Daytonski ustav koji BiH kao državu tri ravnopravna naroda ustrojava kroz asimetričnu strukturu; s dominacijom Srba u Republici Srpskoj i Bošnjaka u Federaciji BiH, ne može osigurati temeljni preduvjet za stabilnost i samoodrživost, a to je puna institucionalna i stvarana ravnopravnost tri naroda i svih građana.
Sadašnja ustavna struktura koja ne osigurava na isti način prava naroda i pojedinaca je apsolutno neracionalna i neučinkovita, sastavljena od pet razina vlasti s enormno visokim udjelom javne potrošnje GDP ( oko 60 postotaka) ne može jamčiti funkcionalnu državu.
Novi Ustav BiH povijesna je nužnost i uvjet daljnjeg demokratskog razvoja kao i opstanaka BiH kao države tri ravnopravna naroda.
S obzirom da je BiH država tri ravnopravna konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba i nacionalnih manjina i ravnopravnih građana najbolje državno uređenje za BiH je federalno državno uređenje.
Zbog toga se zalažemo da se BiH organizira kao federalna država unutar koje bi se federalne jedinice formirale temeljem etničkog ali i ostalih važnih kriterija kao što su zemljopisni, gospodarski, prometni povijesni itd.
Smatramo da je došlo vrijeme da narodi i građani preuzmu odgovornost za vlastitu sudbinu. To nije moguće bez širokog konsenzusa i donošenja novoga ustava BiH.
OBLIK UREĐENJA
Federalizam je najefikasniji model državnog ustrojstva u suvremenom svijetu čak i kod jednonacionalnih država. Federalizam bi bio najbolji model državnog uređenja i za višenacionalnu Bosnu i Hercegovinu.
BiH bi bila složena država od više federalnih jedinica. Načela i kriteriji po kojima bi se jedinice ustrojile kao i njihov broj je središnje mjesto ustavne reforme, a postizanje konsenzusa oko toga od presudne važnosti. Etnički kriterij jest i mora biti na prvom mjestu, jer je riječ o multietničkoj državi. Jasno da se i ostali kriteriji moraju respektirati.
FEDERALNA VLAST
Federalne (savezne ili središnje) institucije vlasti bi imale jasno definirane ovlasti koje bi bile neophodne za normalno funkcioniranje države i njezinu poziciju u međunarodnim odnosima: vanjska politika, vanjskotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, obrana, sigurnosna politika, poljoprivredna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava…
ZAKONODAVNA VLAST
Federalni parlament: dva doma, Zastupnički, od zastupnika izabranih na općim izborima, i Doma naroda na osnovi pariteta ( svakako brojniji od sadašnjih 15 zastupnika) izabranih posredno od legitimnih predstavnika naroda. Domovi bi usvajali sve zakonske akte. Dom naroda mora imati efektivno pravo veta.
IZVRŠNA VLAST
Predsjedništvo: Na čelu izvršne federalne vlasti je Predsjedništvo od tri člana predstavnika konstitutivnih naroda od kojih je jedan predsjedavajući, a druga dva su njegovi zamjenici. Rotacija po nacionalnoj osnovi bi bila nakon svakih izbora. (Alternativa: rotacija članova Predsjedništva nakon svake trećine mandata).
Članovi Predsjedništva bi se birali posredno u Federalnom parlamentu pri čemu treba osigurati mehanizam biranja koji jamči svakom narodu izbor njihovog legitimnog predstavnika. Predsjedništvo bi imalo ingerencije nad vanjskom politikom i obranom.
Vlada: sastavljena na paritetnom modelu, s predsjednikom iz naroda iz kojeg nije predsjednik Predsjedništva ili Parlamenta. Vlada bi morala imati dovoljno kompetencija i mehanizme za djelotvornu vladavinu unutar ovlasti koje ima federalna vlast.
Obrana: Predsjedništvo i Vlada bi vodili brigu o obrani. Najbolja solucija za BiH jest članstvo u NATO-u kao kolektivnom jamcu sigurnosti. Manje vojne postrojbe bi mogle služiti za potrebe civilne zaštite u slučajevima prirodnih katastrofa i za mirovne misije.
Sigurnost: na državnoj razini bilo bi Ministarstvo sigurnosti i sigurnosne agencije (državna granična policija, obavještajna agencija, posebna jedinica za borbu protiv organiziranog kriminala, antiteroristička jedinica i sl. Ostale policijske strukture i upravni poslovi bile bi u federalnim jedinicama.
SUDSKA VLAST
Vrhovni i Ustavni sud bi bili najviša sudska instanca na razini države.
Ustavni sud bi imao po tri suca iz svakoga naroda i jednog predstavnika nacionalnih manjina.
Vrhovni sud imao bi ovlasti u postupcima po žalbama i izvanrednim pravnim lijekovima. Privremeno bi imao i Odjel za ratne zločine.
Ostala pravosuđe na razini federalnih jedinica na sudovima u dva stupnja.
FEDERALNE JEDINICE
BiH je federacija sastavljena od federalnih jedinica. Federalne jedinice bi imale sve ovlasti koje nisu izričito u domeni savezne države. Imale bi parlament i vladu, sudstvo i policiju, ovlasti u gospodarstvu, prostornom uređenju, obrazovanju, kulturi, informiranju, zdravstvu i sl. koje bi financirale iz svojih izvornih prihoda.
Broj federalnih jedinica ne može biti manji od tri.
Lokalna samouprava
Općine i gradovi bi bile jedinice lokalne uprave i samouprave. Imale bi brojnije i jače ovlasti nego što ih imaju sad. Lokalna infrastruktura, komunalne usluge izgradnja i financiranje predškolskih ustanova, kulturnih i socijalnih ustanova. Općine bi imale i neke izvorne prihode i pravo na participaciju u proračunima federalnih jedinica i saveznom proračunu
Programska deklaracija
Hrvatsku demokratsku zajednicu su utemeljili u Bosni Hercegovini 1990. godine hrvatski domoljubi i rodoljubi na ideji i načelima demokracije, ljudskih prava, nacionalne jednakopravnosti, s posebnom brigom za ostvarenje suverenosti i nacionalne jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
Suočeni s napuštanjem osnovne ideje i principa na kojima je Stranka nastala, mi članovi i osnivači HDZ BiH i legitimni narodni predstavnici izabrani na listama ove stranke u skupštine i parlamente od razine općina do razine države odlučili smo utemeljiti HDZ 1990.
Polazeći od osnovne ideje i načela koji su vodili utemeljitelje HDZ 1989. i 1990.;
Svjesni odgovornosti koju sadašnje vrijeme stavlja pred političke predstavnike naroda i građana u BiH;
Predani izgradnji parlamentarne demokracije, tržišnoga gospodarstva, pravne države i pravednoga društva, ljudskih prava i sloboda;
Odlučni izgraditi Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu, funkcionalnu i pravednu državu u kojoj će prava konstitutivnih naroda biti uređena na jednak način na čitavoj teritoriji;
Mi sudionici utemeljiteljske/obnoviteljske skupštine HDZ 1990 donosimo ovu
PROGRAMSKU DEKLARACIJU
Što je Hrvatska demokratska zajednica 1990
1. HDZ 1990 je narodna, socijalna i demokršćanska stranka. Ona slijedi osnovnu ideju i načela na kojima je utemeljen HDZ BiH 1990. godine a to su: demokracija, suverenost i jednakopravnost konstitutivnih naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka na cijeloj teritoriji BiH. Kao suvremena narodna stranka političkoga centra demokršćanske orijentacije, duboko je uvjerena kako su samo slobodan čovjek i slobodan narod stabilan temelj suvremenoga pluralističkog društva. Kao narodna stranka prvenstveno je okrenuta predstavljanju i zaštiti prava hrvatskoga naroda u BiH, ali uvažavajući multietnički karakter Bosne i Hercegovine, zalaže se za jednakopravnost svih naroda, nacionalnih manjina i svih građana na cijelom teritoriju BiH i kao takva otvorena je za sve građane BiH koji prihvaćaju njezin program.
2. HDZ 1990 se zalaže za puno ostvarivanje temeljnih ljudskih prava i sloboda sukladno s općeprihvaćenim međunarodnim poveljama i konvencijama. Posebice se to odnosi na zajamčenost prava na život, osobnu slobodu i sigurnost, slobodu savjesti i vjere, slobodu mišljenja i izražavanja, slobodu udruživanja i političkoga djelovanja, slobodu kretanja, prebivanja i izbora mjesta življenja, slobodu tiska, pravo na naobrazbu, kulturnu afirmaciju i jednakost pred zakonom. Protivimo se svim oblicima diskriminacije zasnovane na rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjerovanju, etničkoj pripadnosti, političkim i drugim uvjerenjima.
3. Ponosni smo na povijesni doprinos koji je HDZ imao u razvoju demokracije u BiH, pripremi zemlje za obranu. Ovim putom još jednom izražavamo zahvalnost našim stranačkim kolegama utemeljiteljima Stranke, a posebice onima koji su dali život u ovoj borbi. Svako vrijeme nosi nove izazove kojima se može odgovoriti samo ako smo u stanju korespondirati s suvremenim političkim i društvenim tijekovima u zemlji i okruženju. HDZ BiH zbog krize vodstva zadnjih godina ne samo da nije bila u stanju rješavati gospodarska i socijalna pitanja već je vodeći anakronu i izolacionističku politiku, dovela stranku na marginu političkih zbivanja. Budući da većinski predstavlja hrvatski narod, ovakva stranačka pozicija dovela je do krize političkog subjektiviteta hrvatskog naroda u BiH. HDZ 1990 želi kroz suradnju s narodnim i ostalim demokratskim strankama u BiH doprinijeti uspostavi stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine. U suradnji sa sestrinskom strankom HDZ RH i ostalim strankama iz regije, želi doprinositi regionalnoj stabilnosti, a u suradnji s EPP i ostalim europskim strankama uključenju BiH u europske tijekove.
Suradnja s drugim strankama u BiH i inozemstvu
4. HDZ 1990 će surađivati sa svim demokratskim političkim strankama u BiH koje se zalažu za Bosnu i Hercegovinu, cjelovitu državu ravnopravnih naroda i građana, i koje su spremne prihvatiti HDZ 1990 kao ravnopravnog partnera.
HDZ 1990 je samostalna stranka bosanskohercegovačke odgovornosti i surađivat će na ravnopravnim osnovama sa srodnim strankama u inozemstvu, posebice s drugim europskim narodnim, demokršćanskim i konzervativnim strankama. HDZ 1990 kao hrvatska pučka stranaka u BiH je spremna preuzet kontinuitet članstva u EPP u statusu promatrača, unapređivati odnose do punog članstva i djelovati na stabilizaciji regije i uključenju Bosne i Hercegovine u EU.
HDZ 1990 i HDZ RH, koje dijele isto naslijeđe i slična programska načela, razvijat će suradnju na partnerskoj osnovi u cilju sveukupnog razvoja hrvatskog naroda, suradnje i prosperiteta naše dvije države RH i BiH.
Kad su u pitanju odnosi između HDZ 1990 i HDZ BiH i pitanje mogućeg ujedinjenja, HDZ 1990 je utvrdio platformu sa sljedećim načelima koju je moguće jedino realizirati na institucionalan način uz čvrsta jamstva da se postigne sporazum o sljedećem:
politička načela (ustroj države BiH što podrazumijeva između ostalog korjenitu ustavnu reformu na načelima Deklaracije hrvatskih političkih stranaka iz Kreševa);
izgradnja institucija od nacionalnog značaja za hrvatski narod u BiH (obrazovne, kulturne, medijske itd.);
vladavina prava i zakonitosti;
socijalna solidarnost;
povratak izbjeglih i prognanih;
zajedničko djelovanje i odnos prema partnerima na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini;
ravnopravna pozicija oba politička subjekta
S obzirom da je izostao institucionalan odgovor HDZ-a BiH, HDZ 1990 nastavlja samostalno djelovanje u duhu ove programske deklaracije.
Bosna i Hercegovina naša država i domovina
5. HDZ 1990 smatra Bosnu i Hercegovinu državom i domovinom (i) hrvatskoga naroda, a Hrvate u BiH smatra dijelom jedinstvenoga hrvatskog narodnog korpusa. HDZ 1990 zalaže se i želi BiH kao državnu zajednicu triju potpuno ravnopravnih, suverenih i konstitutivnih naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka, i svih njezinih građana. Zalažemo se za BiH kao složenu, decentraliziranu državu u kojoj se poštuje trodioba državne vlasti i afirmira razvoj lokalne samouprave. Uvjereni smo da se samo u tako uređenoj državi može riješiti nacionalno pitanje, odnosno u potpunosti ostvariti jednakopravnost Hrvata u BiH.
6. Ustav, kao najviši pravni i politički akt jedne zemlje, Bosna i Hercegovina je dobila na potpuno atipičan način, kao dodatak međunarodnoga mirovnog sporazuma u Daytonu. Uz priznanje da je Daytonski mirovni sporazum donio mir Bosni i Hercegovini, treba priznati da postojeće ustavno rješenje sada predstavlja kočnicu daljem funkcioniranju i razvoju Države, te zapreku njenom uključenju u euroatlantske integracije. Državno uređenje BiH je presedan u svijetu, tako da ga nije moguće niti definirati pojmovima iz ustavne teorije i prakse. Asimetrično uređena država, 3 konstitutivna naroda, 2 entiteta od kojih jedan unitarna Republika Srpska a drugi federalna Federacija BiH.
Ovo asimetrično ustrojstvo jedan je od uzroka disfunkcionalnosti i teškog djelovanja njezinih institucija, te je međunarodna zajednica prinuđena intervenirati i na taj način često supstituirati samu državu BiH. U takvim okolnostima česte intervencije međunarodne zajednice kao supstituta državne vlasti, ne postavlja se samo pitanje političke zrelosti i prava građana BiH da samostalno i suvereno uređuju svoju državu i odlučuju o svojoj sudbini, već se čak otvaraju pitanja mogućnosti opstanka države BiH bez izravne međunarodne intervencije.
Najnoviji prijedlog promjena Ustava BiH, tzv. Butmirski dokument je neprihvatljiv za hrvatski narod. On ne nudi ustavna rješenja koja bi popravila diskriminirajuću poziciju hrvatskog naroda u institucijama sustava. Dapače,. u nekim svojim rješenjima još više pogoršava njegovu poziciju. Također, „Butmirski dokument“ ne demokratizira BiH kao državu, niti nudi jamstva za njezinu veću funkcionalnost. On zapravo, jača dva entiteta, slabi državu, pretvarajući BiH u konfederalnu državu s dva centralizirana entiteta.
HDZ 1990 zalaže se za jačanje međunarodnog angažmana, poglavito EU i SAD koju u konačnici treba rezultirati međunarodnom konferencijom na kojoj će biti definiran novi ustav za BiH, koji će definitivno osigurati samoodrživu, europsku, funkcionalnu i pravednu državu BiH.
HDZ 1990 smatra da Ured visokog predstavnika treba ostati u BiH sa svim svojim ovlastima dok se ne definira u ustavu BiH koja će institucija preuzeti te ovlasti.
7. Nejednako uređena ustavna prava konstitutivnih naroda u BiH, kao nepravdu najviše trpi najmalobrojniji hrvatski narod. Dok u Republici Srpskoj, srpski narod ostvaruje teritorijalnu i institucionalnu dominaciju temeljem brojčane nadmoći i ustavne pozicije, tako u Federaciji bošnjački narod ostvaruje institucionalnu dominaciju kroz većinsko odlučivanje u Vladi i Parlamentu Federacije temeljem brojčane nadmoći. Tiha «puzajuća» revizija Daytonskoga sporazuma, kroz razne zakonske reforme s ciljem izgradnje efikasnije države, redovito je vodila slabljenju pozicije malobrojnijeg hrvatskoga naroda u BiH, odnosno zanemarivanju ili osporavanju Ustavom zajamčenih prava, što za posljedicu ima gubitak perspektive i nastavak iseljavanja Hrvata iz BiH.
Najnoviji pokušaj ustavne reforme, potaknut mišljenjem Venecijanske komisije Vijeća Europe i Europske unije otvoren zahvaljujući posredovanju administracije SAD, zaslužuje našu osobitu pozornost. Pozdravljamo otvaranje pitanja ustavne reforme BiH i zahvaljujemo svima koji su tome doprinijeli. Smatramo, međutim da rješenja koja se predlažu ne mogu otkloniti probleme (blokada rada institucija) niti ispuniti cilj (efikasna i funkcionalna) vlast i naš glavni cilj jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Zadržavanje entitetskog izjašnjavanja u Zastupničkom domu Parlamenta B i H, neće otkloniti dosadašnje blokade niti nejednakopravnu poziciju naroda, jer samo Hrvati neće moći odgovarajuće utjecati niti zaustaviti zakone koji povrjeđuju vitalni nacionalni interes.
7. a) Zastupnici HDZ 1990 u Zastupničkom domu Parlamenta BiH dali su ključni doprinos u sprječavanju amandmanskih promjena Ustava BiH odnosno Anexa 4 koje su trebale legalizirati trajnu podjelu države na dva entiteta s potpunom dominacijom Srba u Republici Srpskoj i Bošnjaka U Federaciji BiH i bez efektivnih mehanizama za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa u Parlamentu BiH. Odbijanje travanjskog paketa u Zastupničkom domu Parlamenta BiH otvorilo je prostor za istinsku reformu i donošenje novoga ustava BiH koji će na demokratski način sukladno europskim komparativnim iskustvima funkcionalizirati državu i standardizirati individualna i kolektivna prava.
Vjerodostojnost koju je svjedočio HDZ 1990 i njezini zastupnici u Parlamentu BiH prilikom odlučivanja o najvažnijim pitanjima za jedan narod i zemlju je obrazac i putokaz u vođenju odgovorne nacionalne i državne politike.
8. Osjećajući odgovornost i bilo Hrvata u BiH, HDZ 1990 u svome političkom djelovanju neće moći ići ispod razine koja ugrožava i samu opstojnost Hrvata u BiH. Stoga insistiramo da se pristupi izradi novog Ustava Bosne i Hercegovine koji će biti kompatibilan s suvremenim ustavnom teorijom i praksom. S obzirom da je Bosna i Hercegovina višenacionalna država, federalni oblik uređenja u kome će ustavni položaj konstitutivnih naroda biti uređen na simetričan, istovjetan način, je jedino pravedno i održivo rješenje. Broj i razgraničenje federalnih jedinica, pored etničkih trebaju uvažavati i zemljopisne, gospodarske, prometne i povijesne kriterije. U ustave federalnih jedinica treba ugraditi instrumente koji će spriječiti zlouporabu majorizacije na etničkoj osnovi. Općine i gradove treba afirmirati kao jedinice lokalne samouprave gdje će se vlast izabrati i konstituirati na proporcionalnom principu. Jedino grad Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine treba dobiti specijalni status – distrikta.
9. Organizacija glavnoga grada – Sarajeva je izuzetno bitno pitanje i sa simboličkog i bitnosnoga stajališta. Izuzetno je važno kako jedan narod poima glavni grad za njegovu percepciju same države kao cjeline. Sarajevo je tijekom i nakon rata (iz)gubilo svoj multietnički karakter i poimanje srpskoga i hrvatskog naroda je da je to danas dominantno bošnjački grad. Sarajevo za hrvatski narod u BiH ima izuzetan značaj – ne samo kao mjesto donošenja političkih i administrativnih odluka, već i kao sjedište najvažnijih crkvenih i kulturnih institucija hrvatskoga naroda te znanstveno središte kojemu je hrvatski narod kroz stoljeća davao svoj pečat. Interes je Hrvata, stoga, da se ponovno uspostavi multikulturni, multikonfesionalni i multietnički karakter glavnoga grada što bi stvorilo uvjete za ostanak, masovniji povratak i novo doseljavanje Hrvata u ovaj grad. HDZ 1990 će svojim djelovanjem to poticati. Stoga se zalažemo za ustavno definiranje Sarajeva, kao distrikta pod upravom središnjih tijela BiH, što bi omogućilo da ciljevi iz ove točke postanu realnost.
10. Mostar kao multietnički grad, bez diskriminatorskog nametnutog Statuta, to jest s demokratskim statutom kao i u ostalim gradovima u BiH. Neprihvatljivo je i neodrživo da Mostar ostane paradigma za nefunkcionalnost i blokade na razini cijele BiH i F BiH.
Zalažemo se za novi Statut koji će biti u skladu s europskom konvencijom o ljudskim pravima i Europskom konvencijom o lokalnoj samoupravi, a da se izborni proces za grad Mostar odvija u skladu s novim statutom u kojem će se primjenjivati rješenja Izbornog zakona BiH.
Jedino na ovaj način Mostar će moći valorizirati svoje izuzetne potencijale i postati paradigma za europski i multietnički grad.
11. Bosna i Hercegovina i zemljopisno i mentalitetom predstavlja dio Europe i stoga će naša stranka djelovati da BiH svojom unutarnjom organizacijom i prihvaćanjem europskih standarda bude sposobna i podobna za puno članstvo u EU i NATO. Kao neophodan standard i osnovni preduvjet je reforma ustava kao najvišeg zakonskog akta a zatim i prilagodba i implementacija ostalog zakonodavstva. U tom pogledu cijenimo pomoć EU i Vijeća Europe a računamo na pomoć i suradnju država u regiji koje su u ovom procesu dalje otišle.
HDZ 1990 podržava ubrzani put u NATO i EU te poziva sve na usvajanje zakonskih i svih ostalih pretpostavki po proceduri koje su koristile sve države koje su prošle put tranzicije i harmoniziranja zakonodavstva da bi ušle u Europsku uniju.
Naobrazba i znanost, kultura, šport, informiranje
a) Školstvo
12. Obrazovanje i školski sustav su jamstvo očuvanja identiteta i ekonomskog i socijalnog prosperiteta svake zajednice i naroda. « Narodi se likvidiraju tako.. da im se najprije oduzme sjećanje. Unište im se knjige, obrazovanje, povijest. Netko drugi im napiše knjige, da im drugo obrazovanje i izmisli drugu povijest. I narod onda postupno počne zaboravljati što je bio i što je sada, a svijet oko njega zaboravi još mnogo brže» (Milan Kundera, Knjiga smijeha i zaborava.)
Školovanje na hrvatskom jeziku treba biti dostupno svoj hrvatskoj djeci bez obzira gdje žive u BiH. Katoličke škole su dobro došle ali one ne mogu biti zamjena za civilne škole na hrvatskom jeziku. Međutim, nije dovoljno samo imati obrazovanje na svom jeziku. Mi trebamo kvalitetno obrazovanje koje će svršenim učenicima i studentima omogućiti da se ravnopravno natječu s vršnjacima iz našeg unutarnjeg i europskog okruženja. Stoga politika (stranačka, državna, obrazovna) mora osigurati odgovarajuću infrastrukturu te dostojanstven socijalni status nastavnika kako bi se od njih moglo očekivati da pruže očekivano. Kod učenika treba razvijati odgovornost, marljivost i vrijednosni sustav da samo zalaganje i talent vode do izvrsnosti i da je to jedini ispravan put do istinskog uspjeha pojedinca i zajednice. Korupcija u obrazovanju (sve do kupovine diploma koje nisu pojedinačne pojave u našem društvu) je najpogubniji oblik korupcije jer će se posljedice osjećati desetljećima. Naša stranka će se energično i učinkovito obračunati i sa ovim vidom korupcije.
b) Visoko obrazovanje
13. Sveučilište u Mostaru kao jedino na hrvatskom jeziku, ne samo da mora opstati, već nadamo se u budućnosti neće biti i jedino. Sveučilište treba dobiti svoj pravni status i stabilne izvore financiranja. Naša stranka se zalaže za autonomiju Sveučilišta koja podrazumijeva sustavno financiranje i oslobađanje Sveučilišta od političkih utjecaja bilo u obliku uplitanja državnih organa u obrazovnu i kadrovsku politiku bilo uplitanja političkih stranaka u upravljanje.
Treba demistificirati i implementirati Bolonjsku deklaraciju. Danas taj pojam koriste i oni koji ne znaju što znači da bi prikrili vlastito neznanje ili zamaskirali nešto drugo. Bolonjska deklaracija nije nikakav formalni statut već nova kvaliteta visokog školstva, koja će jamčiti visoke europske standarde, vjerodostojnost i prenosivost diploma. Stoga HDZ 1990 zadužuje svoje članove koji su nastavnici i studenti sveučilišta u Bosni I Hercegovini da budu nositelji ovog procesa.
Znanost je neodvojiva od obrazovanja i generator razvoja svih uspješnih zemalja. Znanost, međutim, nije i sinonim za visoko obrazovanje. Stoga treba poticati interesno povezivanje Sveučilišta i znanstvenih instituta i gospodarstva, budući da u razvijenim zemljama veći dio financiranja znanosti dolazi iz gospodarstva nego državnog proračuna.
c) Kultura i šport
14. Naša stranka će zalagati za skrb o kulturnim i znanstvenim institucijama te očuvanju kulturnoga i historijskog naslijeđa u BiH, a posebno kulturnog naslijeđa i kulturnih institucija hrvatskoga naroda. Umjetnost i stvaralaštvo obogaćuje i nadograđuje kulturu jednoga naroda, ona je poticaj i izraz stvaralačke snage pojedinca a doprinos kreativnosti čitavoga društva. Poticati ćemo razvoj umjetnosti kako tradicionalne narodne, tako i svih oblika kulturnoga stvaralaštva.
Šport smatramo sastavnicom kulture života, a ne samo oblikom natjecanja. Zalagati ćemo se, stoga, za razvoj športa u školama i na fakultetima te poticati bavljenje športom u svim dobima života. Razvoj vrhunskoga, profesionalnog športa treba ići ukorak s općim društvenim i gospodarskim razvojem.
15. Informiranje, posebno javni elektronski mediji su bitan čimbenik ostvarenja individualnih i kolektivnih prava u svakoj državi. Posebno su javni elektronski mediji bitni za očuvanje i njegovanje kulturnog i nacionalnog identiteta. I stoga ćemo se zalagati za takve elektronske medije koji će jamčiti svim narodima i svim kulturnim zajednicama jednak pristup i utjecaj na uređivačku politiku ovih medija te jednaku odgovornost za njihovo financiranje.
HDZ 1990 je svjestan izuzetno teškog stanja u kulturnim, znanstvenim i medijskim institucijama od interesa za hrvatski narod te stoga smatra da je na nacionalnoj razini nužno žurno izraditi strategiju održivosti i razvoja istih. HDZ 1990 dat će svoj doprinos izradi i provedbi te strategije.
Gospodarstvo – socijalno pravedno i tržišno orijentirano
16. Naša stranka će se zalagati za ubrzani, ravnomjerni gospodarski razvitak svih područja BiH. Gospodarski i ekološki održiv razvitak temeljna je pretpostavka stabilnosti BiH i opstanka Hrvata na prostoru cijele BiH, te preduvjet je i temelj cjelovite socijalne politike čije učinke trebaju osjetiti svi građani BiH. Svjesni svih nedostataka i ograničenja koji se u gospodarstvu vuku kao naslijeđe prošloga sustava i posljedica rata zalagati ćemo se da tijela vlasti na svim razinama donose stimulativne mjere i propise kojima će se poticati ravnomjernije i racionalnije iskorištavanje gospodarskih resursa.
Odrednice gospodarske politike HDZ 1990 čine: potreba za postizavanjem političke i makroekonomske stabilnosti, osiguranje bržega gospodarskog rasta, rast izvoza i smanjenje platnog i trgovinskog deficita, stvaranje uvjeta za povećanje investicija (posebno inozemnih), smanjenje udjela javne potrošnje u BDP-u s naglaskom na reformu socijalnog sektora, porezno i financijsko rasterećenje poduzetništva, veće subvencije poljoprivrednicima.
HDZ 1990 se zalaže za žurno dovršenje procesa privatizacije na temelju zakona i moralnih načela. HDZ 1990 će inzistirati na preispitivanju svake sumnjive dokapitalizacije i privatizacije i tražiti zakonsku odgovornost počinitelja te zaštitu državnih i društvenih bogatstava i prava radnika. Privatizacija ne smije biti isključivo u funkciji promjene vlasništva, već u funkciji razvoja gospodarstva, povećanoga zapošljavanja i poboljšanja sveukupnoga socijalnog blagostanja. HDZ 1990 će podržati one privatizacijske programe i ponude koje u BiH dovode kvalitetne i respektabilne strateške partnere, posebno one koji će u svojim ponudama jamčiti nova ulaganja, primjenu suvremenih tehnologija, povećanje produktivnosti i novu zaposlenost.
U tom smislu naglasak stavljamo na sektore energetike, telekomunikacija, cesta i željeznice, razvoj metalne i prerađivačke industrije, a naročito finalne proizvodnje hrane i roba za izvoz. Retoriku tipa: ”zalažemo se razvoj malih i srednjih poduzeća” treba izbaciti. Bez velikih poduzeća nema niti srednjih niti malih. Stoga ćemo poticati razvoj gospodarskih “clustera” u čijem centru će se nalaziti veliko poduzeće tipa “Aluminija” Mostar a oko kojeg će se razvijati “grozd”(“Cluster”) malih i srednjih poduzeća prerađivačkog karaktera. Nije isključeno da neko od njih u budućnosti ne može postati centar novog “Clustera”.
HDz 1990 ne može dalje tolerirati inertnost državnih i entitetskih vlada koje nisu u stanju staviti u funkciju i valorizirati resurse ove zemlje, poglavito energetske, poljoprivredne, infrastrukture, turističke i ljudske potencijale. Neodrživo je dalje forsiranje socijalnog pristupa u proračunima na štetu razvojnog.
HDZ 1990 se snažno suprotstavlja pokušajima potpune unitarizacije oba entiteta, a zalaže se za decentralizaciju financijskih resursa kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj svih krajeva u BiH.
HDz 1990 je snažno pokrenuo izgradnju najvažnijeg infrastrukturnog projekta za BiH i regiju Koridora Vc smatrajući da tu postoji najveći potencijal za gospodarski i svaki drugi iskorak za BiH. Snažno smo se usprotivili politizaciji i manipulaciji te blokadama koje stoje pred ovim projektom kako bi njegova realizacija krenula što prije te se osigurale pretpostavke da se BiH u bliskoj budućnosti spoji na već završene spojne točke tog europskog koridora na svojim granicama.
HDZ90 se zalaže za uspostavu snažnog bankarskog sustava koji će biti u stanju pratiti proizvodne programe, posebno one koji znače poticaj privatnome poduzetništvu i obrtništvu.
Zalažemo se za razvoj turizma i prateće infrastrukture kao grane gdje je odnos između dohotka i inozemnih inputa najpovoljniji.
Zalažemo se za povrat nacionalizirane imovine ili pravičnu nadoknadu vlasnicima. HDZ 1990 će insistirati da se tzv. stara devizna štednja tretira kao svaka druga devizna štednja, te da se njezinim vlasnicima čim prije osigura naplata imovine.
Nakon početnog zamaha u drugoj polovini devedesetih godina prošlog stoljeća, mi se danas suočavamo sa gospodarskom recesijom na većinskim hrvatskim područjima. HDZ 1990 će raditi na tome da se stvori institucionalni okvir za razvoj gospodarstva, da se državna strategija ekonomskog razvoja razradi naniže sve do razine općine.
Potrebno je uspostaviti instrumente za implementaciju ovih strategija:
• Svaka općina bi trebala uraditi Poduzetničku zonu sa svom potrebnom infrastrukturom kako bi privukla ulagače iz zemlje i inozemstva
• Utemeljiti Poduzetničke centre za zajednicu županija koji će biti stručni i savjetodavni centri za postojeće i potencijalne poduzetnike
• Utemeljiti Kreditno-jamstvene fondove kao izvor relativno jeftinog investicijskog kapitala
• Utemeljiti Razvojno-poticajne fondove za pomoć potencijalnim poduzetnicima koji imaju ideje ali nemaju početni kapital
Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije i stvaranje okružja pogodnog za ulaganje i razvitak privatnog sektora, borba protiv svih oblika monopola a posebno političko-gospodarskih klanova mora se odvijati paralelno s stvaranjem pravno-financijskog okvira za razvoj gospodarstva. Uvjereni smo da će gospodarski čimbenik biti generator i demografske obnove hrvatskog naroda u B i H.
Povratak svih na svoje
16. HDZ 1990 nije zadovoljna ostvarenim povratkom Hrvata od uspostave mira do danas što se posebno odnosi na povratak na teritoriju entiteta Republika Srpska. Kao glavne razloge slabog povratka na ova područja vidimo ustavnu neravnopravnost, nepravedan odnos međunarodnih institucija i donatora te lošu politiku vodstva HDZ BiH u dužem vremenskom razdoblju posebno u kritičnim godinama neposredno nakon rata. Minimalan povratak u RS je dokaz kako u Bosni i Hercegovini bez zajamčenih kolektivnih prava nema ostvarenja niti individualnih ljudskih prava.
HDZ 1990 se zalaže za pravo povratka svih prognanih i izbjeglih u svoje domove bez ikakva uvjetovanja. Pravo na povratak ne vidimo samo kao ispunjavanje obveza prema dodatku VII. Daytonskoga mirovnog sporazuma, već kao na temeljno ljudsko pravo i preduvjet za izgradnju stabilne i samoodržive BiH. Neponištivo je pravo svakoga pojedinca i obitelji slobodno odlučiti o mjestu življenja. Učiniti ćemo sve da se ni na koji način ne ograniči raspolaganje privatnom imovinom prognanika i izbjeglica. Preduvjet održiva povratka je pored obnove domova, osobna i imovinska sigurnost, razvoj gospodarstva i zapošljavanje, uspostava socijalnih službi, zdravstva i naobrazbe. Pozivamo sve osobe koje se iz bilo kojih razloga do sada nisu vratili, da, bez velike nužde, ne prodaju imovinu jer će se uskoro poželjeti vratiti, ako ne oni onda, njihova djeca i unuci sigurno hoće.
HDZ 1990 će se zalagati za istinski nastavak povratka prognanih i izbjeglih građana smatrajući to strateški važnim za hrvatski narod i za BiH. Za taj proces država treba osigurati znatno veća sredstva, koja će biti, za razliku od do sada, ravnomjerno raspoređena na sve prostore u BiH, pogotovo od strateškog interesa za povratak, i po cijenu novih zaduženja BiH.
HDZ 1990 zalaže se za popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2011. godine uz izjašnjavanje i o nacionalnom, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti. HDz 1990 smatra da se rezultati tog popisa nikako ne mogu primjenjivali pri konstituiranju organa vlasti do donošenja novoga ustava,a do tada bi se primjenjivali rezultati popisa iz 1991. godine.
HDZ 1990 se zalaže za donošenje Zakona o imovini na državnoj razini sa preduvjetom da tome prethodi donošenje Zakona o restituciji.
Sud za ratne zločine
17. Procesuiranje svih ratnih zločina i pravedno kažnjavanje zločinaca je bitan čimbenik pomirenja i stabilnosti Bosne i Hercegovine i čitave regije. Podupirući suradnju BiH s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu, protivimo se pokušajima politizacije ovoga suda s bilo koje strane, kao i pokušajima političke instrumentalizacije Suda. Od Suda očekujemo da se vodi isključivo načelima prava i pravde tretirajući svaki zločin i sve strane jednako, ali uzimajući u obzir kronologiju i opseg zločina, odnosno uzrok i posljedicu. Neefikasnost Tribunala u nekim procesima (suđenje Slobodanu Miloševiću), uopćene optužnice protiv političkih i vojnih čelnika Hrvata a posebice prvostupanjske presude u procesima gdje su Hrvati bili žrtve, stavljaju na ozbiljnu kušnju vjerodostojnost suda u Den Haagu. Želimo pomoći Sudu da s uspjehom završi mandat koji mu je dodijeljen odlukom UN-a. Pozdravljamo i podupiremo utemeljenje Suda BiH za ratne zločine i činiti ćemo sve da djeluje nezavisno, vođen samo načelima prava i pravde.
Pravna i demokratska država
18. Pravna i demokratska država jamči svakom građaninu sigurnost i zaštitu od tuđe samovolje, omogućavajući svakom čovjeku da se dokaže bez obzira na socijalno ili imovinsko stanje jer se u pravnoj državi konflikti ne rješavaju prema zakonu jačega već prema pravu i zakonu. Država ima obvezu djelotvorno provoditi pravo, a pravni poredak je obvezujući za svakoga u istoj mjeri.
HDZ 1990 se zalaže za politički nezavisno i profesionalno sudstvo te za materijalnu sigurnost sudaca kao preduvjeta za nezavisno i nepotkupljivo sudstvo.
Zalažemo se za demokratsku i profesionalnu policiju koja će biti izvan utjecaja dnevne politike. Policajci trebaju biti dobro plaćeni kako bi u svom radu mogli odoljeti iskušenjima da budu korumpirani.
Policija i pravosuđe trebaju u svom radu imati stalnu podršku građana. Svaki građanin treba preuzeti dio odgovornosti za vlastitu i opću sigurnost kroz budnost i smisao za zajedništvo. Za osobnu i opću sigurnost nije dovoljno samo represivno i kazneno djelovanje već isto toliko je važno preventivno djelovanje. Međutim, preventivno djelovanje nije zadaća samo policije i pravosuđa, nego prije svega obitelji, školskih i vjerskih ustanova, različitih udruga i, osobito, medija.
HDZ 1990 će naročitu pozornost posvetiti borbi protiv organiziranoga kriminala i terorizma. Za učinkovitu borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije i terorizma potrebne su dobro organizirane, profesionalne i s državne razine financirane i koordinirane policijske i obavještajne službe. Stoga podržavamo preustroj ovih službi u BiH. Suradnja sa susjednim državama i međunarodnim institucijama je nužna. Zalažemo se za uvođenje suvremenih tehnologija u suzbijanju kriminala i zaštiti ustavnoga poretka, pri čemu građanin treba biti zaštićen od zloporaba njegovih osobnih podataka.
Pozdravljamo utemeljenje i podupiremo rad Suda BiH za organizirani kriminal i nadamo se da će raditi oslobođen svih vrsta političkih pritisaka i manipulacija, bilo domaćih bilo međunarodnih.
Usvojeno na 2. Saboru HDZ1990, 30. listopad 2009. Mostar
Prof. Dr. Božo Ljubić
Politički profil i ciljevi
NAŠ POLITIČKI PROFIL
- HDZ 1990 BiH je narodna stranka koja okuplja sve slojeve hrvatskoga naroda i drugih građana Bosne i Hercegovine, čiji se program temelji na načelima demokracije i civilizacije te drugim vrijednostima koje su u tradiciji hrvatskoga naroda.
- HDZ 1990 BiH je narodna i socijalna stranka, jer zastupa interese svih društvenih slojeva. HDZ 1990 BiH je suvremena stranka, jer uvažava dosege moderne uljudbe.
- HDZ 1990 BiH je slobodnjačka stranka, jer promiče ideju i sustav slobode za svakoga i svugdje.
- HDZ 1990 BiH je državotvorna stranka, jer promiče hrvatski nacionalni interes, čuva tradiciju i identitet hrvatskoga naroda i vrijednosti Domovinskog rata.
- HDZ 1990 BiH je europska stranka, jer prihvaća europske standarde i budućnost Bosne i Hercegovine vidi u zapadnoeuropskim integracijama.
(izvadak iz Statuta točka 2.)
NAŠI CILJEVI
- zaustaviti političke procese koje voda ka gubljenju konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i osigurati Hrvatima punu ravnopravnost s druga dva naroda u BiH;
- pokrenuti Hrvate da preuzmu odgovornost za svoju sudbinu u Bosni i Hercegovini izlaskom na izbore i aktivnim djelovanjem unutar državnih institucija i nevladinih hrvatskih udruga;
- promovirati i graditi jedinstvo hrvatskih političkih stranaka oko vitalnih hrvatskih nacionalnih pitanja u BiH;
- stvoriti stvarne uvjete za gospodarski razvitaka i socijalnu sigurnost ulaganjem u obrazovanje i poticanjem stručnih i perspektivnih projekata;
- izboriti se za javni hrvatski televizijski program u BiH;
- izrađivati i provoditi konkretne projekte na povratku prognanih i demografskoj obnovi;
- izgrađivati partnerske odnose sa strankama sličnog profila u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu;
- boriti se protiv kriminala i korupcije i za pravnu državu:
- izgraditi civilno društvo koje se neće baviti posljedicama nego ostvarenjem naprednih vizija i razvojnih programa.
S NAMA JE TO MOGUĆE !
VJERA – ZNANJE – DOSTOJANSTVO
Statut Hrvatske demokratske zajednice 1990
Mostar, 30. listopad 2009. godine
1/ Temeljne odredbe
Naziv stranke i sjedište
Članak 1.
Naziv stranke je: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA 1990 /u daljnjem tekstu: HDZ 1990/.
Skraćeni nazivi stranke su: HDZ 1990, i HDZ ’90.
Sjedište HDZ 1990 je u Mostaru, Nikole Šubića Zrinjskog 11/1., 88000 MOSTAR
Središnjica HDZ1990 ima svoj ured u Sarajevu.
Hrvatska demokratska zajednica 1990.
Članak 2.
HDZ 1990 je narodna stranka koja okuplja sve slojeve hrvatskoga naroda, građane pripadnike drugih naroda i manjina u Bosni i Hercegovini, čiji se program temelji na načelima demokracije i civilizacije te drugim demokratskim vrijednostima.
HDZ 1990 je narodna i socijalna stranka, jer zastupa interese svih društvenih slojeva.
HDZ 1990 je suvremena stranka, jer uvažava dosege moderne uljudbe.
HDZ 1990 je slobodnjačka stranka, jer promiče ideju i sustav slobode za svakoga i svugdje.
HDZ 1990 je državotvorna stranka, jer promiče hrvatski nacionalni interes, čuva tradiciju i identitet hrvatskoga naroda i vrijednosti Domovinskog rata.
HDZ 1990 je europska stranka, jer prihvaća europske standarde i budućnost Bosne i Hercegovine vidi u zapadnoeuropskim integracijama.
Područje djelovanja
Članak 3.
HDZ 1990 djeluje u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu.
HDZ 1990 djeluje u Bosni i Hercegovini u skladu sa svojim Statutom, a u inozemstvu u skladu sa Statuom i Pravilnikom koji donosi Središnji odbor HDZ 1990, i u okviru pravnog poretka dotične države.
HDZ 1990 ima posebne odnose sa HDZ-om RH i oni će se urediti posebnim Sporazumom temeljem odluke Središnjeg odbora HDZ 1990.
Pečat, znak, himna, zastava i članska iskaznica
Članak 4.
HDZ 1990 ima pečat okruglog oblika s tekstom “Bosna i Hercegovina – Mostar-Sarajevo”, a u sredini je znak HDZ 1990 .
Znak je u obliku velikih latiničnih slova “HDZ” ispod kojeg je ’1990′.
HDZ 1990 može imati svoju himnu koja će se regulirati posebnom odlukom Središnjeg odbora.
Zastava HDZ 1990 je plave boje sa znakom HDZ 1990 u sredini, ispod kojeg piše “HDZ 1990 ”.
Izgled i sadržaj članske iskaznice utvrđuje Predsjedništvo na prijedlog Glavnog tajništva HDZ 1990.
Javnost rada
Članak 5.
Rad HDZ 1990 i njezinih tijela je javan.
Sa zasjedanja pojedinih tijela HDZ 1990 može se njihovom odlukom isključiti javnost.
Glasila stranke
Članak 6.
Članak 6.HDZ 1990 ima stranačko glasilo.
Stranka će radi ostvarivanja svoga programa izdavati i druga glasila, a služit će se i ostalim sredstvima javnog priopćavanja.
Odnosi prema drugim strankama i udrugama
Članak 7.
HDZ 1990 surađuje sa srodnim strankama u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.
HDZ 1990 se može temeljem odluke Središnjeg odbora učlanjivati u međunarodne udruge srodnih stranaka, ako to pridonosi ostvarivanju njezinih programskih ciljeva.
2/ Članstvo
Uvjeti za stjecanje članstva
Članak 8.
Članom HDZ 1990 može postati osoba koja je navršila 16 (šesnaest) godina života te:
prihvaća načela, program i statut stranke,
izražava spremnost promicati ciljeve stranke,
nije član koje druge stranke,
prihvaća pravila etičkog kodeksa HDZ 1990.
Učlanjenje
Članak 9.
Članom HDZ 1990 postaje se potpisivanjem pristupnice koja se unosi u Registar članstva temeljne organizacije (ogranka) HDZ 1990.
Ako Izvršni odbor temeljnog ogranka utvrdi da osoba koja želi upis u članstvo i koja je potpisala pristupnicu, ne ispunjava uvjete iz članka 8. ovog Statuta vlastan je u roku od 8 (osam) dana od kada je zaprimio potpisanu pristupnicu uputiti Županijskom odboru HDZ 1990 pisani priziv kojim se osporava upis dotične osobe u članstvo HDZ 1990.
Županijski odbor mora u roku od 30 dana dostaviti pisanu odluku Izvršnom odboru temeljnog ogranka o upisu dotične osobe u članstvo HDZ 1990. Odluka mora biti obrazložena.
Protiv odluke Županijskog odbora HDZ 1990 Izvršni odbor temeljnog ogranka ili osoba kojoj je opozvano članstvo, mogu uložiti u roku od 8 dana od dana primitka odluke priziv Visokom časnom sudu HDZ 1990 koji donosi konačnu oduku.
Za dosadašnja članove HDZBiH ustanovljava se prijelaz u HDZ 1990 uz evidentiranje, što će se regulirati sukladno naputku kojeg će usvojiti Predsjedništvo HDZ 1990.
Osiguravanje ravnopravne zastupljenosti spolova
Članak 9a.
Sve temeljne organizacije HDZ1990 dužne su u sklopu vođenja Registra članstva (Članak 9) redovito voditi i ažurirati evidenciju članstva prema spolu. U svim tijelima HDZ1990 treba nastojati da najmanje 30% bude iz manje zastupljenog spola.
Područna pripadnost člana
Članak 10.
Član HDZ 1990 pripada jednoj temeljnom ogranku HDZ 1990 prema mjestu prebivališta.
Dođe li do preseljenja, član se mora odjaviti u temeljnom ogranku, te navesti novu adresu, kako bi se mogao upisati u drugi temeljnu ogranak ili regionalnu organizaciju.
Višestruko članstvo nije dopušteno.
Prava i obveze članova
Članak 11.
Član HDZ 1990 ima pravo u temeljnom ogranku kojem pripada, te u svim tijelima kojih je član, sudjelovati u političkom oblikovanju stranke, osobito raspravama, prijedlozima i zahtjevima te odlučivati s tim u svezi. Njegovo je pravo i da bude obavješćivan od strane tijela stranke, njezinih dužnosnika i izabranih vijećnika i zastupnika.
Član HDZ 1990 je dužan redovito dolaziti na sastanke tijela stranke kojima pripada.
Član HDZ 1990 ima pravo birati i biti biran u tijela stranke.
Unutar opće stranačke usmjerenosti član HDZ 1990 mora zastupati i promicati program i interese stranke, pridržavati se Statuta stranke i etičkog kodeksa ponašanja u stranci, te poštovati stranačku stegu.
Član HDZ 1990 može obnašati dužnost predsjednika na jednoj organizacijskoj razini.
Član HDZ 1990 mora plaćati članarinu.
Obveze dužnosnika, zastupnika i vijećnika
Članak 12.
Dužnosnici, zastupnici i vijećnici imaju ista prava i obveze kao i ostali članovi.
Dužnosnici, zastupnici i vijećnici obvezni su izvješćivati o svom radu i raspravljati s članovima o svim političkim pitanjima iz područja njihova djelokruga, te se odazvati na svaki obrazloženi poziv svoga temeljnog ogranka ili organizacije.
Dužnosnici, zastupnici i vijećnici dužni su dosljedno i odgovorno provoditi politiku stranke utvrđenu na stranačkim tijelima.
Prestanak članstva
Članak 13.
Članstvo prestaje:
- smrću člana,
- istupanjem iz stranke,
- isključenjem,
- kandidiranjem na izborima bez suglasnosti stranke,
- podnošenjem ostavke na članstvo ili dužnost u predstavničkim, izvršnim i drugim tijelima vlasti, bez prethodne suglasnosti nadležnog tijela HDZ 1990,
- upisom u drugu stranku.
Član ima pravo istupiti iz HDZ 1990 podnošenjem pisane izjave o istupanju. Izjavu podnosi tijelu ovlaštenom za donošenje odluke za primanje u članstvo.
Član HDZ 1990 može biti isključen ako teže povrijedi članske obveze.
O isključenju odlučuju tijela utvrđena ovim Statutom protiv čijih je odluka dopušten priziv Visokom časnom sudu.
Članu HDZ 1990 koji se upiše u drugu stranku prestaje članstvo činom upisa. Odluku kojom se utvrđuje prestanak članstva donosi tijelo ovlašteno za donošenje odluke za primanje u članstvo.
Počasno članstvo i priznanja HDZ 1990
Članak 14.
HDZ 1990 ima i počasne članove.
Počasne članove, na prijedlog Predsjedništva HDZ 1990, proglašava Sabor HDZ 1990, a između zasjedanja Sabora to obavlja Središnji odbor HDZ 1990.
U Središnjici HDZ 1990 ustrojit će se evidencija počasnih članova.
Članovima i počasnim članovima mogu se dodjeljivati priznanja u skladu s Pravilnikom koji donosi Predsjedništvo HDZ 1990.
3/ Ustrojstvo HDZ 1990
Temeljne odredbe
Članak 15.
HDZ 1990 je ustrojen na područnom načelu.
HDZ 1990 se sastoji od temeljnih ogranaka, općinskih i gradskih organizacija, županijskih i regionalnih organizacija, te organizacije u Distriktu Brčko.
Temeljna organizaciona cjelina HDZ 1990 jest ogranak HDZ 1990, iznimno općinski odbor gdje ima manje od 30 članova HDZ 1990.
Ako nema uvjeta za ustrojavanje ogranka u okviru općinske, odnosno gradske organizacije HDZ 1990, iznimno se ustanovljuje jedinstvena općinska ili gradska organizacija HDZ 1990 kao temeljna organizacija HDZ 1990.
Tad poslove iz djelokruga Izvršnog odbora ogranka obavlja predsjednik općinskog, odnosno Gradskog odbora.
Odluku o ustrojavanju ogranaka donosi općinski, odnosno Gradski odbor HDZ 1990, kada broj članova općinske ili gradske organizacije prijeđe brojku od najmanje 50 članova, uz uvjet da ogranci ne smiju imati manje od 5 članova.
Ogranci HDZ 1990
Članak 16.
Na području na kojem je ustrojen, ogranak HDZ 1990 djeluje u sastavu općinske ili gradske organizacije.
Tijela u ogranku jesu: Skupština članstva, kao najviše tijelo, i Izvršni odbor ogranka.
Izvršni odbor ogranka sastoji se od 3 do 7 članova.
Predsjednik Izvršnog odbora ogranka dužan je sazvati sastanak Izvršnog odbora ogranka najmanje jednom mjesečno.
Izvršni odbor ogranka izabire i razrješava skupština, a predsjednika, potpredsjednike, tajnika i rizničara Izvršni odbor ogranka.
Skupštinu ogranka saziva Izvršni odbor ogranka, a Skupština se obvezno saziva i na zahtjev najmanje 25% članova HDZ 1990 dotičnog ogranka.
Zadaće ogranaka HDZ 1990
Članak 17.
Zadaće ogranaka HDZ 1990 jesu osobito:
raspravljanje političkih pitanja i odlučivanje o svim problemima u okviru svojeg djelokruga,
provođenje politike HDZ 1990 na području ogranka,
razmatranje zamolbi za prijem i upis novih članova HDZ 1990,
sudjeluje u predlaganju kandidata na izborima za tijela mjesne i lokalne samouprave,
nakon obavljenih izbora, obvezno analizira postignute rezultate,
inicira i organizira aktivnosti na poboljšanju uvjeta života u području djelovanja ogranka.
Općinske organizacije HDZ 1990
Članak 18.
Na području općine djeluje općinska organizacija HDZ 1990.
Općinsku organizaciju vodi općinski odbor HDZ 1990 koji se sastoji od 7 do 21 članova biranih na skupštini općinske organizacije HDZ 1990.
Svaka dva mjeseca predsjednik Općinskog odbora saziva zajedničku sjednicu Općinskog odbora i predsjednika svih ogranka.
Općinski odbor izabire se na izbornoj skupštini općinske organizacije, a predsjednika, potpredsjednike, tajnika i rizničara bira Općinski odbor, koji čine Predsjedništvo Općinskog odbora HDZ 1990.
Predsjednik kluba vijećnika HDZ 1990 u općinskom vijeću, predsjednik odnosno potpredsjednik općinskog vijeća i načelnik odnosno donačelnik općine ulaze po dužnosti u Općinski odbor ako su članovi HDZ 1990.
Predsjednik općinske organizacije Mladeži HDZ 1990 je po funkciji član Općinskog odbora HDZ 1990.
Predsjednik Općinskog odbora HDZ 1990 dužan je sazvati sjednicu Općinskog odbora najmanje jednom mjesečno.
Skupštinu općinske organizacije može sazvati i Općinski odbor, koji je dužan sazvati skupštinu općinske organizacije i na zahtjev natpolovičnog broja temeljnih ogranaka.
Dužnosnici iz stavka 5. i 6. ne mogu biti izabrani za predsjednika OO HDZ 1990, osim ako su neposredno izabrani u Općinski odbor na izbornoj skupštini Općinske organizacije HDZ 1990.
Općinski odbor može prema potrebi dopuniti stanovit broj svojih članova, ali najviše do 20% izabranog broja.
Zadaće Općinskog odbora HDZ 1990
Članak 19.
Zadaće Općinskog odbora HDZ 1990 jesu osobito:
raspravljanje političkih problema i odlučivanje o političkim pitanjima u okviru svoga djelokruga,
odgovornost za provedbu politike HDZ 1990 na području općine,
imenovanje stalnih i privremenih tijela za proučavanje pojedinih pitanja,
predlaže kandidate na izborima za tijela lokalne samouprave i kandidate za čelne dužnosti na razini općine,
sudjelovanje u predlaganju kandidata za organe i tijela HDZ 1990,
općinske organizacije HDZ 1990 u gradovima biraju izaslanike u Gradski odbor iz sastava Općinskog odbora,
donosi odluku o raspuštanju temeljnih ogranaka HDZ 1990,
nakon obavljenih izbora, obvezno analizira postignute rezultate.
Općinski odbor HDZ 1990 djeluje prema poslovniku što ga sam donosi.
Gradske organizacije HDZ 1990
Članak 20.
Na području grada djeluju općinske organizacije HDZ 1990 i Gradski odbor HDZ 1990.
Gradski odbor sastoji se od predsjednika općinskih odbora HDZ 1990 s područja grada i od 7-11 članova biranih na skupštinama općinskih odbora HDZ 1990.
Gradski odbor čine izaslanici općinskih odbora i osobe koje su po dužnosti članovi Gradskog odbora HDZ 1990.
Gradski odbor na konstituirajućoj skupštini bira predsjednika, potpredsjednike, tajnika i rizničara koji čine Predsjedništvo Gradskog odbora HDZ 1990.
Predsjednik kluba vijećnika HDZ 1990 u gradskom vijeću, predsjednik, odnosno potpredsjednik gradskog vijeća i gradonačelnik, odnosno dogradonačelnik ulaze po dužnosti u Gradski odbor, ako su članovi HDZ 1990.
Predsjednici općinskih odbora HDZ 1990 i predsjednik Mladeži Gradskog odbora HDZ 1990 su po dužnosti članovi Gradskog odbora.
Dužnosnici iz stavka 5. i 6. ne mogu biti birani za predsjednika Gradskog odbora HDZ 1990, osim ako su izabrani kao predstavnici Općinskog odbora HDZ 1990 u Gradski odbor.
Gradski odbor HDZ 1990 može prema potrebi dopuniti stanovit broj svojih članova, ali najviše do 20% izabranog broja.
Ako Grad, kao jedinica lokalne samouprave nije ustrojen od više gradskih općina, onda se za Gradski odbor HDZ1990 u cijelosti primjenjuju odredbe Članka 18. ovog Statuta.
Zadaće Gradskog odbora HDZ 1990
Članak 21.
Zadaće Gradskog odbora jesu osobito:
raspravljanje političkih problema i odlučivanje o političkim pitanjima u okviru svoga djelokruga,
odgovornost za provedbu politike HDZ 1990 na području grada i gradskih općina,
imenovanje stalnih i privremenih tijela za proučavanje pojedinih pitanja,
predlaže kandidate na izborima za gradsko vijeće i kandidate za čelne dužnosti na razini grada,
sudjelovanje u predlaganju kandidata za organe i tijela HDZ 1990,
nakon obavljenih izbora obvezno analizira postignute rezultate.
Gradski odbor djeluje prema poslovniku što ga sam donosi.
Županijske organizacije HDZ 1990
Članak 22.
Na području županije djeluje županijska organizacija HDZ 1990, koju čine sve općinske i gradske organizacije HDZ 1990 s područja županije.
Županijsku organizaciju vodi Županijski odbor HDZ 1990 koji se sastoji od 11-31 člana biranih na Skupštini županijske organizacije HDZ 1990, vodeći računa o zastupljenosti svih općinskih organizacija u sastavu dotične županijske organizacije HDZ 1990.
Svaka dva mjeseca predsjednik Županijskog odbora saziva sjednicu predsjednika OOHDZ 1990 i GOHDZ 1990.
Predsjednik kluba zastupnika HDZ 1990 u županijskoj skupštini, predsjednik, odnosno potpredsjednik županijske skupštine, predsjednik vlade, odnosno zamjenik predsjednika vlade po dužnosti ulaze u Županijski odbor, ako su članovi HDZ 1990.
Predsjednik Mladeži Županijskog odbora HDZ 1990 je po dužnosti član Županijskog odbora HDZ 1990.
Županijski odbor HDZ 1990 na svojoj sjednici bira predsjednika i jednoga ili više potpredsjednika, tajnika i rizničara, koji čine predsjedništvo Županijskog odbora HDZ 1990.
Dužnosnici iz stavka 3. i 4. ne mogu biti izabrani za predsjednika Županijskog odbora HDZ 1990, osim ako su neposredno izabrani u Županijski odbor na izbornoj skupštini županijske organizacije.
Županijski odbor može prema potrebi dopuniti stanovit broj svojih članova, ali najviše do 20% izabranog broja.
Zadaće Županijskog odbora HDZ 1990
Članak 23.
Zadaće Županijskog odbora jesu osobito:
raspravljanje političkih problema i odlučivanje o političkim pitanjima u okviru svoga djelokruga,
odgovornost za provedbu politike HDZ 1990 na području županije imenovanje stalnih i povremenih tijela za proučavanje pojedinih pitanja
predlaže kandidate na izborima za županijska tijela i kandidate za čelne dužnosti na razini županije,
utvrđuje kandidate na izborima za tijela lokalne samouprave i kandidate za čelne dužnosti na razini općine, kao i kandidate za izbore za gradsko vijeće i kandidate za čelne dužnosti na razini grada,
sudjelovanje u predlaganju kandidata za organe i tijela HDZ 1990,
nakon provedenih izbora obvezno analizira postignute rezultate.
Županijski odbor djeluje prema poslovniku što ga sam donosi.
Organizacija HDZ 1990 za Distrikt Brčko
Članak 24.
Na području Distrikta Brčko djeluje organizacija HDZ 1990 za Distrikt Brčko.
Organizaciju vodi Odbor HDZ 1990 za Distrikt Brčko koji se sastoji od 11 do 21 člana biranih na skupštini organizacije HDZ 1990 za Distrikt Brčko
Odbor za Distrikt Brčko bira se na izbornoj skupštini organizacije za Distrikt Brčko, a predsjednika, potpredsjednike, tajnika i rizničara bira Odbor za Distrikt Brčko koji čine Predsjedništvo odbora za Distrikt Brčko HDZ 1990.
Predsjednik Kluba vijećnika HDZ 1990 u Skupštini Distrikta, predsjednik odnosno potpredsjednik Skupštine Distrikta i predsjednik odnosno dopredsjednik Vlade Distrikta Brčko ulaze po položaju u Odbor HDZ 1990 za Distrikt Brčko ako su članovi HDZ 1990.
Predsjednik Mladeži HDZ 1990 za Distrikt Brčko po dužnosti je član Odbora HDZ 1990 za Distrikt Brčko.
Dužnosnici iz stavka 4. i 5. ne mogu biti izabrani za predsjednika Odbora HDZ 1990 za Distrikt Brčko, osim ako su neposredno izabrani na izbornoj skupštini organizacije HDZ 1990 za Distrikt Brčko.
Odbor može prema potrebi dopuniti stanovit broj svojih članova, ali najviše do 20% izabranog broja.
Zadaće odbora HDZ 1990 za Distrikt Brčko
Članak 25.
Zadaće Odbora za Distrikt Brčko jesu osobito:
raspravljanje političkih problema i odlučivanje o političkim pitanjima u okviru svojeg djelokruga,
odgovornost za provedbu politike HDZ 1990 na području Distrikta,
imenovanje stalnih i privremenih tijela za proučavanje pojedinih pitanja,
sudjelovanje u predlaganju kandidata za razinu entiteta i,
predlaže kandidate na izborima za tijela vlasti, kao i za čelne dužnosti u Distriktu Brčko,
sudjelovanje u predlaganju kandidata za organe i tijela HDZ 1990,
nakon provedenih izbora obvezno analizira postignute rezultate.
Odbor HDZ 1990 za Distrikt Brčko djeluje prema Poslovniku što ga samo donosi.
Regionalne organizacije HDZ 1990
Članak 26.
Na području koje nije regulirano člancima 22 i 24. Statuta HDZ 1990 djeluju regionalne organizacije HDZ 1990 koje čine sve općinske i gradske organizacije HDZ 1990 s područja tih regija.
Regionalne organizacije HDZ 1990 su razinom istovjetne Županijskim organizacijama HDZ 1990.
Odluku o osnivanju regionalnih organizacija na određenim područjima na zahtjev općinskih organizacija iz tih područja donosi Predsjedništvo HDZ 1990.
Regionalne organizacije vodi Odbor koji se sastoji od predsjednika Općinskih odbora i 5-9 članova biranih na skupštinama općinskih organizacija s područja određene regije.
Po dužnosti članovi Odbora HDZ 1990 su najviši dužnosnici u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti, ako su članovi HDZ 1990 s područja regije.
Regionalni odbori prema potrebi mogu dopuniti stanovit broj svojih članova, ali najviše do 20% izabranog broja.
Zadaće Regionalnog odbora HDZ 1990
Članak 27.
Zadaće regionalnih odbora HDZ 1990 osobito su:
raspravljanje političkih problema i odlučivanje o političkim pitanjima u okviru svoga djelokruga,
odgovornost za provedbu politike HDZ 1990 na području regije,
imenovanje stalnih i povremenih tijela za proučavanje pojedinih pitanja,
sudjelovanje u predlaganju kandidata za tijela vlasti na području regije,
sudjelovanje u predlaganju kandidata za organe i tijela HDZ 1990,
nakon provede izbora obvezno analizira postignute rezultate.
Regionalni odbor djeluje prema poslovniku što ga sama donosi.
Središnja tijela HDZ 1990
Članak 28.
Središnja tijela HDZ 1990 jesu:
1. Sabor HDZ 1990,
2. Središnji odbor HDZ 1990,
3. Predsjedništvo HDZ 1990,
4. Nacionalno Vijeće HDZ 1990
5. Glavno tajništvo HDZ 1990,
6. Visoki časni sud HDZ 1990,
7. Nadzorni odbor HDZ 1990.
Sabor HDZ 1990
Članak 29.
Sabor HDZ 1990 je najviše tijelo koje radi na redovitim i izvanrednim zasjedanjima.
Sabor HDZ 1990 sastoji se od:
izaslanika općinskih, gradskih, županijskih i regionalnih organizacija HDZ 1990 te Organizacije HDZ 1990 u Distriktu Brčko koji čine više od polovice ukupnog sastava Sabora HDZ 1990,
članova središnjih tijela HDZ 1990
izaslanika Mladeži HDZ 1990,
izaslanika HDZ 1990 iz inozemstva,
izaslanika ostalih organizacijskih jedinica u sklopu HDZ 1990 ukoliko su ustanovljene,
ostali istaknuti članovi HDZ 1990 po odluci Predsjedništva HDZ 1990.
Odluku o načinu određivanja i broju izaslanika za Sabor donosi Središnji odbor na prijedlog Predsjedništva HDZ 1990.
Izborni Sabor se saziva redovito jednom u četiri godine. Odlukom Predsjedništva ili Središnjeg odbora sazvat će se Izborni Sabor HDZ 1990 i prije isteka tog roka. U periodu ne dužem od dvije godine od Izbornog Sabora sazvati će se Izvještajni Sabor HDZ1990. Odlukom Središnjeg odbora može se odlučiti da Izvještajni Sabor bude i Izborni Sabor HDZ1990.
U slučaju kada Središnji odbor bira v.d. predsjednika Hrvatske demokratske zajednice 1990 , Sabor Hrvatske demokratske zajednice 1990 obvezno se mora održati u roku od dvanaest mjeseci računajući od dana izbora v.d. predsjednika Hrvatske demokratske zajednice 1990.
Zadaće Sabora HDZ 1990
Članak 30.
Sabor HDZ 1990:
a. utvrđuje temeljna načela politike HDZ 1990,
b. donosi Programsku deklaraciju HDZ 1990,
c. donosi statut HDZ 1990,
d. bira predsjednika HDZ 1990 na prijedlog Predsjedništva i/ili najmanje sto (100) nazočnih izaslanika Sabora,
e. bira zamjenika predsjednika HDZ 1990 na prijedlog predsjednika HDZ 1990, i/ili na prijedlog sedamdeset pet (75) nazočnih izaslanika Sabora,
f. bira (četiri) 4. potpredsjednika HDZ 1990 na prijedlog predsjednika HDZ 1990, i/ili na prijedlog pedeset (50) nazočnih izaslanika Sabora,
g. bira četrnaest (14) članova Predsjedništva HDZ 1990 na prijedlog predsjednika HDZ 1990, i/ili na prijedlog najmanje četrdeset (40) nazočnih izaslanika Sabora, po teritorijalnom načelu i to:
• Unsko-sanska i Herceg-bosanska; 1 (jedan)
• Posavska; 1 (jedan)
• Tuzlanska 1 (jedan)• Distrikt Brčko; 1 (jedan)
• Regionalnih organizacija HDZ 1990; 2 (dva)
• Vrhbosanska i Bosansko-podrinjska županija; 1 (jedan)
• Zeničko-dobojska; 1 (jedan)
• Središnja Bosna; 2 (dva)
• Hercegovačko-neretvanska; 2 (dva)
• Zapadno-hercegovačka; 1 (jedan)
• Mladež HDZ 1990; 1 (jedan)
h. bira tridesettri (33) člana Središnjeg odbora HDZ 1990, s tim da se osigura zastupljenost svake naznačene županija/e ili regije s minimalno po dva (2) člana, na način kao u stavku 1. točka g. ovog članka
i. na prijedlog predsjednika HDZ 1990 bira predsjednika i članove Visokog časnog suda HDZ 1990 i / ili na prijedlog najmanje 20 nazočnih izaslanika Sabora,
j. na prijedlog predsjednika HDZ 1990 bira predsjednika i članove Nadzornog odbora HDZ 1990 i/ili na prijedlog najmanje 20 nazočnih izaslanika Sabora,
k. donosi odluku o statusnim promjenama HDZ 1990,
l. razrješava središnja tijela HDZ 1990.
Sabor HDZ 1990 djeluje po poslovniku što ga sam donosi.
Nacionalno vijeće HDZ 1990
Članak 31.
Nacionalno vijeće HDZ 1990 čine: Članovi Predsjedništva glavni tajnik, predsjednik Mladeži, predsjednici zajednica, predsjednici županijskih i regionalnih odbora HDZ 1990, predsjednici klubova zastupnika HDZ 1990 zakonodavnih tijela na razini entiteta i.
Ako su članovi HDZ 1990, članovi Nacionalnog vijeća HDZ 1990 i: Član predsjedništva, predsjednici/potpredsjednici Entiteta, predsjednici/potpredsjednici Zastupničkih i Domova naroda i Entiteta, Predsjednik/potpredsjednik Vijeća ministara i Vlada entiteta, predsjednici / potpredsjednici Skupština i Vlada županija.
Nacionalno vijeće saziva predsjednik HDZ 1990 i njime predsjeda radi koordiniranja i usklađivanja rada središnjih tijela HDZ 1990, u pravilu svaka dva mjeseca.
Donosi Odluke o utemeljenju privremenih i stalnih koordinacija dužnosnika HDZ 1990 na razini i entiteta
Nacionalno vijeće djeluje prema poslovniku koje samo donosi.
Središnji odbor HDZ 1990
Članak 32.
Središnji odbor HDZ 1990 čine:
tridesettri (33) člana što ih neposredno izabere Sabor HDZ 1990,
članovi Predsjedništva HDZ 1990,
predsjednici županijskih, regionalnih, gradskih i općinskih organizacija HDZ 1990,
predsjednik organizacije HDZ 1990 u Distriktu Brčko,
tri (3) predstavnika organizacija HDZ 1990 iz inozemstva.
Po dužnosti su članovi Središnjeg odbora, ako su članovi HDZ 1990, i:
zastupnici u domovima Parlamentarne skupštine, zastupnici u domovima entitetskih parlamenata,
predsjedatelj, zamjenik predsjedatelja, ministri i zamjenici ministara u Vijeću ministara,
predsjednici, potpredsjednici entiteta,
premijer, zamjenik premijera i ministri entitetskih vlada,
predsjednici, potpredsjednici županijskih skupština i Distrikta Brčko, predsjednici vlada, te predsjednici klubova zastupnika i naroda u županijskim skupštinama i Skupštini Distrikta Brčko, kao i zabrani zastupnici u županijskim skupštinama i Skupštini Distrikta Brčko.
Ministri u vladama županija i Distrikta Brčko, kao i načelnici općina.
Zastupnici u Saboru RH
Predsjednik HDZ 1990 po položaju je predsjednik Središnjeg odbora HDZ 1990. Na prijedlog predsjednika Središnji odbor HDZ 1990 bira dva (2) potpredsjednika.
Zadaće Središnjeg odbora HDZ 1990
Članak 33.
Središnji odbor HDZ 1990:
- brine se o provedbi odluka Sabora HDZ 1990,
- raspravlja i odlučuje o bitnim političkim pitanjima, utvrđuje politiku HDZ 1990 u sklopu programa,
- analizira rezultate općih izbora i donosi potrebne odluke,
- bira i razrješava predsjednike i suce časnih sudova prvog stupnja,
- određuje predizbornu i izbornu strategiju stranke,
- propisuje način predlaganja kandidata HDZ 1990 na općim izborima, te na izborima za članove tijela lokalne samouprave,
- odlučuje o ustanovljavanju zajednica kao zasebnih organizacijskih cjelina u HDZ 1990,
- određuje njihov način djelovanja i potvrđuje njihov pravilnik,
- na prijedlog predsjednika HDZ 1990 imenuje i razrješava glavnog tajnika,
- na prijedlog Predsjedništva HDZ 1990 utvrđuje opći etički kodeks ponašanja članova i dužnosnika HDZ 1990,
- utvrđuje usklađenost Pravilnika o djelovanju Mladeži HDZ 1990 sa Statutom HDZ 1990,
- odlučuje o prizivima podnesenim protiv odluke Predsjedništva HDZ 1990 o raspuštanju nižih tijela HDZ 1990,
- donosi odluku o sazivanju Sabora HDZ 1990 na prijedlog Predsjedništva HDZ 1990,
- donosi odluku o načinu određivanja i broju izaslanika za Sabor HDZ 1990.
Središnji odbor HDZ 1990 je vlastan za razdoblje za koje je izabran, vlastitom odlukom, a na prijedlog predsjednika HDZ 1990, dopuniti stanovit broj svojih članova, ali najviše do 20% članova izabranih na Saboru HDZ 1990.
Središnji odbor je vlastan, u vrijeme kada Sabor HDZ 1990 ne zasjeda, birati na upražnjena mjesta v.d. predsjednika na razdoblje najdulje do 12 mjeseci, dopredsjednike i članove Predsjedništva HDZ 1990, sukladno Članku 30. ovog Statuta.
Središnji odbor djeluje prema poslovniku što ga sam donosi.
Zasjedanje Središnjeg odbora HDZ 1990
Članak 34.
Središnji odbor saziva predsjednik HDZ 1990 najmanje jednom u 6 (šest) mjeseci.
Predsjednik je dužan sazvati Središnji odbor i ako to zatraži trećina članova Središnjeg odbora ili natpolovična većina županijskih odbora HDZ 1990.
Predsjednik HDZ 1990
Članak 35.
Predsjednik HDZ 1990 odgovara za rad HDZ 1990, te osigurava redovito djelovanje stranačkih tijela.
Predsjednik HDZ 1990 može predložiti Predsjedništvu da donese odluku o udaljenju s dužnosti bilo kojeg člana HDZ 1990 ako je počinio povredu iz članka 47. ovog Statuta. Odluka je ujedno i zahtjev za provedbu postupka pred časnim sudovima, te se dostavlja nadležnom časnom sudu koji provodi postupak.
Članu HDZ 1990, koji je udaljen odlukom Predsjedništva, miruju prava sve dok se u postupku pred časnim sudovima o tome ne donese pravomoćna odluka.
Na prijedlog Predsjednika Sabor HDZ 1990 bira i razrješava predsjednika i članove Visokog časnog suda.
Predsjedništvo, na prijedlog Predsjednika može, iz reda članova Predsjedništva koji čine članovi najužeg vodstva stranke i glavni tajnik, formirati Kolegij. Način i djelokrug rada Kolegija urediti će se Poslovnikom koji usvaja Predsjedništvo HDZ1990.
Predsjedništvo HDZ 1990
Članak 36.
Predsjedništvo HDZ 1990 čine:
1. predsjednik HDZ 1990,
2. zamjenik predsjednika ,
3. četiri potpredsjednika
4. četrnaest (14) članova Predsjedništva HDZ1990,
5. član Predsjedništva ako je član HDZ 1990
6. predsjedatelj/supredsjedatelj Zastupničkog doma i Doma naroda na državnoj i entitetskoj razini
7. predsjednik Mladeži HDZ 1990
8. dva (2) dopredsjednika Središnjeg odbora
Predsjedništvo HDZ1990 je vlasno za razdoblje za koje je izabrano, vlastitom odlukom, a na prijedlog Predsjednika, dopuniti stanovit broj članova, ali najviše do 20% članova izabranih na Saboru.
Zadaće Predsjedništva HDZ 1990
Članak 37.
Predsjedništvo HDZ 1990:
odgovorno je za provedbu politike HDZ 1990,
raspravlja o bitnim političkim pitanjima i predlaže Središnjem odboru HDZ 1990 donošenje odluka,
imenuje osobu za predstavljanje i zastupanje HDZ 1990,
predlaže Središnjem odboru predizbornu i izbornu strategiju stranke,
raspravlja i odlučuje o tekućim političkim pitanjima i odgovorno je za materijalno-financijsko poslovanje stranke,
određuje upisninu i članarinu za svaku tekuću godinu,
na prijedlog Glavnog tajništva utvrđuje izgled i sadržaj članske iskaznice,
na prijedlog glavnog tajnika HDZ 1990 imenuje tajnike za pojedine grupe poslova,
imenuje odbore i povjerenstva prema potrebi, određujući im sastav i zadaće,
imenuje i razrješava rizničare HDZ 1990, na prijedlog predsjednika HDZ 1990,
na prijedlog predsjednika HDZ 1990 imenuje i razrješava glasnogovornika HDZ 1990,
imenuje i razrješava glavnog urednika, ravnatelja i vijeće stranačkog glasila,
donosi odluku o raspuštanju općinskih, gradskih, županijskih i regionalnih odbora HDZ 1990 te organizacije HDZ 1990 u Distriktu Brčko.
utvrđuje kandidate za izbore na razini, entiteta, županija i Distrikta Brčko, a na prijedlog organizacija HDZ 1990,
utvrđuje kandidate za čelne dužnosti na razini, entiteta, županija i Distrikta Brčko, a na prijedlog organizacija HDZ 1990,
donosi pravilnik o dodjeli priznanja HDZ 1990,
raspravlja i odlučuje o svim pitanjima koja nisu stavljena u djelokrug drugih tijela HDZ 1990,
Predsjedništvo HDZ 1990 djeluje prema poslovniku što ga samo donosi.
Glavno tajništvo HDZ 1990
Članak 38.
Glavno tajništvo jest izvršno tijelo HDZ 1990.
Glavno tajništvo HDZ 1990 čine glavni tajnik, tajnici i rizničar.
Glavno tajništvo i stručna služba Središnjice HDZ 1990 ustrojava se sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvo što ga donosi Predsjedništvo HDZ 1990 na prijedlog glavnog tajnika.
Zadaće Glavnog tajništva HDZ 1990
Članak 39.
Glavno tajništvo HDZ 1990:
provodi politiku HDZ 1990 te osigurava provedbu odluka njezinih tijela,
upravlja imovinom i vodi materijalno-financijsko poslovanje HDZ 1990,
provodi organizaciju i teritorijalni ustroj tijela HDZ 1990,
imenuje pomoćne odbore i pomoćna tijela uz sklopu provedbe svojih zadaća.
Glavno tajništvo organizira izvanrednu izbornu skupštinu organizacije HDZ 1990 čije je tijelo raspušteno ili je vlastitom odlukom dalo ostavku, a do njezina saziva određuje 3 do 5 osoba koje će obavljati tekuće poslove.
Glavno tajništvo HDZ 1990, pri provedbi odluka o nekim pitanjima, može pozvati predsjednike županijskih, regionalnih i gradskih odbora HDZ 1990, te druge dužnosnike, koji u tom slučaju sudjeluju u radu Glavnog tajništva ali bez prava odlučivanja.
Glavno tajništvo HDZ 1990 djeluje prema poslovniku što ga samo donosi.
Glavni tajnik HDZ 1990
Članak 40.
Glavni tajnik HDZ 1990:
rukovodi Glavnim tajništvom.
pomaže predsjedniku HDZ 1990 pri ispunjavanju njegovih zadaća i sve djelatnosti obavlja u dogovoru s predsjednikom,
sudjeluje u pripremi i radu središnjih tijela stranke te priprema i osigurava organizacijske, materijalne i tehničke uvjete za njihov rad,
provodi odluke središnjih tijela stranke, aktivno surađujući sa županijskim i regionalnim odborima HDZ 1990 i organizacijom HDZ 1990 u Distriktu Brčko, usklađujući njihov rad u provedbi odluka Središnjeg odbora i Predsjedništva HDZ 1990,
vlastan je sudjelovati na sjednicama ogranaka, općinskih, gradskih, županijskih, regionalnih i organizacije HDZ 1990 u Distriktu Brčko,
odlučuje o administrativnim pitanjima i pitanjima namještenika HDZ 1990,
predlaže Predsjedništvu HDZ 1990 imenovanje tajnika za pojedine grupe poslova.
Savjetodavno vijeće HDZ 1990
Članak 41.
Savjetodavno vijeće HDZ 1990 tvore osobito zaslužni, ugledniji i viđeniji članovi HDZ 1990, koji nisu članovi središnjih tijela HDZ 1990.
Članove Savjetodavnog vijeća HDZ 1990 bira Predsjedništvo na prijedlog predsjednika HDZ 1990.
Savjetodavno vijeće saziva i predsjedava mu predsjednik HDZ 1990. Ono raspravlja o stanju stranke ili o najvažnijim temama za entitete i. Ono ne donosi obvezujuće odluke ni za jedno tijelo HDZ 1990, ali ideje, prijedloge i sugestije, iznesene na sjednici Savjetodavnog vijeća upućuje Predsjedništvu HDZ 1990.
Tijela HDZ 1990 nižih razina mogu imati svoja savjetodavna vijeća sukladno točkama 1. i 2. ovog članka.
Na prijedlog predsjedništva odgovarajuće razine stranačke organizacije, savjetodavno vijeće bira odbor HDZ 1990 dotične razine. To vijeće saziva po potrebi i predsjedava mu predsjednik HDZ 1990 dotične razine.
Odnosi između tijela HDZ 1990
Članak 42.
Sva tijela HDZ 1990 na svim razinama obavljaju samostalno poslove iz svoga djelokruga, sukladno Programu i Statutu HDZ 1990.
Iznimno viša tijela imaju pravo izdavati obvezatne upute i poduzimati druge mjere kojima se usmjerava rad nižih tijela u okviru djelokruga nižih tijela, ako niže tijelo ne može samostalno i odgovorno to činiti.
Sve organizacije i tijela HDZ 1990 obvezatno provode odluke viših tijela u okvirima djelokruga tih viših tijela.
Organizacije i tijela HDZ 1990 ovlašteni su nastupati u pravnom prometu u granicama svojih poslova i dužnosti, a u skladu s odgovarajućim odlukama Predsjedništva HDZ 1990, te u tu svrhu mogu imati zasebne žiro-račune i pečat.
4/ Časni sudovi HDZ 1990
Opća odredba
Članak 43.
Časni sudovi jesu tijela HDZ 1990 koja odlučuju o povredama prava i obveza članova HDZ 1990.
Časni sudovi jesu: časni sudovi prvog stupnja i Visoki časni sud HDZ 1990.
Časni sudovi su u suđenju neovisni, a postupaju samo po zahtjevu tijela ovlaštenih za pokretanje postupka.
Članovi časnih sudova ne smiju biti članovima kojeg drugog tijela HDZ 1990 iste razine. Mandat članova sudova časti traje četiri godine uzimajući u obzir odredbe Članka 29.
Ustanovljavanje časnih sudova prvog stupnja
Članak 44.
Časni sudovi prvog stupnja ustanovljuju se za županijske i regionalne organizacije HDZ 1990 i za organizaciju HDZ 1990 u Distriktu Brčko.
Časni sudovi prvog stupnja sastoje se od predsjednika i četiri (4) suca.
Časne sudove prvog stupnja imenuje Središnji odbor HDZ 1990.
U prvom stupnju sude isključivo časni sudovi prvog stupnja.
Protiv odluka časnih sudova prvog stupnja dopušten je priziv Visokome časnom sudu u roku od 8 dana od dana primitka odluke.
Ustanovljavanje Visokog časnog suda HDZ 1990
Članak 45.
Visoki časni sud ustanovljuje se za cijelo područje djelovanja HDZ 1990.
Visoki časni sud HDZ 1990 sastoji se od predsjednika i šest (6) visokih sudaca.
Visoki časni sud bira Sabor HDZ 1990 na prijedlog predsjednika HDZ 1990.
Visoki časni sud odlučuje o prizivima protiv odluke časnih sudova prvog stupnja.
Visoki časni sud vlastan je po prizivu pobijenu presudu potvrditi ili ukinuti i vratiti na ponovnu raspravu i odlučivanje.
Za slučaj vođenja postupka protiv člana središnjih tijela HDZ 1990, u prvom stupnju sudi Visoki časni sud HDZ 1990.
Za slučaj iz stavka 6. ovog članka priziv se podnosi Predsjedništvu HDZ 1990 u roku od osam dana od primitka odluke, a Predsjedništvo je vlasno pobijenu odluku potvrditi, promijeniti ili ukinuti i vratiti na ponovnu raspravu ili odlučivanje.
Ako se vodi postupak protiv člana Predsjedništva HDZ 1990, dotični član Predsjedništva ne može sudjelovati pri donošenju odluke. Ako je priziv podnio član Predsjedništva, ne može sudjelovati u svom predmetu.
Stegovne mjere
Članak 46.
U odlučivanju o pravima i obvezama članova HDZ 1990 časni sud izriče odlukom stegovne mjere.
Stegovne mjere su:
- ukor,
- oduzimanje dužnosti u stranci,
- uvjetno isključenje,
- bezuvjetno isključenje.
Ukor se izriče članu za lakšu povredu članskih obveza.
Oduzimanje dužnosti u stranci izriče se članu za opetovano činjenje lakših povreda članskih obveza. Takva mjera izriče se obvezatno pri izricanju uvjetnog isključenja.
Uvjetno isključenje i bezuvjetno isključenje izriče se članu za težu povredu članske obveze.
Kad je radi teže povrede članskih obveza pokrenut postupak pred časnim sudom po prijedlogu ovlaštenog tijela, dotičnom članu miruju članska prava.
Teža povreda obveza člana HDZ 1990
Članak 47.
Težom povredom obveza člana smatra se svako njegovo postupanje koje je izazvalo ili je moglo izazvati teže posljedice po ugled i interese stranke, ili štetu, kad bitno krši Statut HDZ 1990, kad djeluje u suprotnosti s programom HDZ 1990, ili se ponaša suprotno načelima i ustroju HDZ 1990, ili grubo krši etički kodeks ponašanja članova HDZ 1990.
Sastav sudova i način odlučivanja
Članak 48.
Časni sudovi sude u vijeću, a odluke donose većinom glasova.
Vijeće časnog suda prvog stupnja sastoji se od predsjednika časnog suda i najmanje dva suca.
Umjesto predsjednika može nastupiti sudac kojega predsjednik odredi da ga zamjenjuje ako je on izočan suđenju.
U slučaju ostavke ili smrti predsjednika časnog suda prvog stupnja, predsjednika će odrediti Visoki časni sud iz sastava dotičnog časnog suda prvog stupnja.
Vijeće Visokog časnog suda sastoji se od predsjednika i najmanje četvorice visokih sudaca.
Umjesto predsjednika Visokog časnog suda može nastupati jedan visoki sudac kojega predsjednik odredi da ga zamjenjuje.
Mjesna nadležnost
Članak 49.
Mjesna nadležnost časnog suda ravna se prema pripadnosti člana protiv kojega se pokreće postupak u njegovoj županijskoj ili regionalnoj organizaciji ili organizaciji HDZ 1990 u Distriktu Brčko.
Sukobe mjesne nadležnosti časnih sudova prvoga stupnja rješava Visoki časni sud HDZ 1990.
Visoki časni sud HDZ 1990 vlastan je, na prijedlog stranaka, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi časni sud prvog stupnja, ako to pridonosi pravilnome rješavanju problema.
Postupak
Članak 50.
Postupak pred časnim sudom vlasni su pokrenuti:
svako središnje tijelo HDZ 1990 protiv svakog člana, ostala tijela HDZ 1990, ali samo protiv onih članova kojima je to tijelo nadležno.
Svaki član HDZ 1990 može podnijeti prijedlog tijelu HDZ 1990 da se pokrene postupak.
Protiv članova središnjih tijela ne može se pokrenuti postupak bez odobrenja Predsjedništva HDZ 1990, a u slučaju kad se odobri pokretanje postupka, u prvom stupnju sudi Visoki časni sud HDZ 1990 ovog Statuta.
Član stranke protiv kojega je pokrenut postupak i tijelo HDZ 1990 koje je postupak pokrenulo imaju položaj stranaka u postupku.
Časni sud utvrđuje samo one činjenice što su ih stranke iznijele i izvodi samo one dokaze što su ih stranke predložile. Teret dokazivanja određenih činjenica pada na stranku koja ih je iznijela.
Časni sud prvog stupnja mora postupak provesti onim načinom koji omogućuje izricanje presude već na prvom ročištu.
Središnji odbor HDZ 1990 propisuje postupovnik za stranački časni sud s tim da se posredno primjenjuju načela kaznenog postupka.
5/ Nadzorna tijela HDZ 1990
Opća odredba
Članak 51.
Nadzorna tijela HDZ 1990 ustrojavaju se u obliku nadzornih odbora.
Nadzorna tijela imaju dužnost i ovlaštenje nadzirati materijalno-financijsko poslovanje tijela i organizacija HDZ 1990.
U Nadzorni odbor ne smiju biti birani članovi tijela HDZ 1990 iste razine.
Nadzorni odbor HDZ 1990
Članak 52.
Nadzorni odbor HDZ 1990 ima dužnost nadzirati materijalno-financijsko poslovanje HDZ 1990, te za svaku kalendarsku godinu podnijeti izvještaj Središnjem odboru HDZ 1990.
Nadzorni odbor HDZ 1990 pazi da cjelovito materijalno-financijsko poslovanje bude u skladu sa zakonom.
Nadzorni odbor HDZ 1990 vlastan je nadzirati i materijalno-financijsko poslovanje svih ostalih organizacijskih oblika u HDZ 1990.
Predsjednika i članove Nadzornog odbora HDZ 1990 bira Sabor HDZ 1990.
Nadzorni odbor HDZ 1990 sastoji se od 5 članova.
U sastav Nadzornog odbora HDZ 1990 ne mogu biti imenovane osobe iz sastava Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ 1990.
Nadzorni odbor HDZ 1990 ima pravo uvida u materijalno-financijsko poslovanje svih nižih tijela HDZ 1990 i o uvidu izvješćuje Predsjedništvo HDZ 1990.
Nadzorni odbori organizacija HDZ 1990
Članak 53.
Temeljni ogranak, općinske organizacije, gradske organizacije i županijske i regionalne organizacije, organizacije HDZ 1990 u Distriktu Brčko ustrojavaju svoj nadzorni odbor.
Nadzorni odbori organizacija HDZ 1990 nadziru materijalno-financijsko poslovanje svoje organizacije HDZ 1990, te o tomu za svaku kalendarsku godinu podnose izvješće odboru svoje organizacije HDZ 1990.
Nadzorni se odbor iz prethodnog stavka sastoji od predsjednika i 2 člana.
Predsjednika i članove nadzornog odbora bila izborna skupština odnosnih organizacija.
6/ Zasebni načini organiziranja i djelovanja HDZ 1990
Opća odredba
Članak 54.
U sastavu HDZ 1990 mogu se ustanoviti zajednice kao zasebne organizacijske cjeline, radi zadovoljavanja posebnih interesa i rješavanja specifičnih problema. Odluku o ustanovljavanju i načinu djelovanja takvih zajednica donosi Središnji odbor HDZ 1990.
Organizacija Mladeži HDZ 1990
Članak 55.
U sastavu HDZ 1990 ustanovljena je zajednica Mladeži HDZ 1990 kao zasebna organizacijska cjelina.
Zajednica mladeži HDZ 1990 ima naziv Mladež HDZ 1990, sa sjedištem u Mostaru.
Mladež HDZ 1990 može ustanovljavati niže oblike svoga djelovanja.
Mladeži HDZ 1990 osigurava se najmanje 15% zastupljenosti u tijelima HDZ 1990.
Mladež HDZ 1990 djeluje u skladu s Pravilnikom, koji mora biti usklađen s ovim Statutom.
Klub zastupnika HDZ 1990
Članak 56.
Zastupnici HDZ 1990 ustanovljuju u domovima i Skupštinama zakonodavnih tijela klubove zastupnika HDZ 1990. Članovi klubova zastupnika HDZ 1990 biraju između sebe predsjednika i tijela kluba na prijedlog Predsjedništva HDZ 1990. Klubovi zastupnika HDZ 1990 djeluju prema Poslovniku koji sami donose.
Klubovi vijećnika HDZ 1990
Članak 57.
Vijećnici članovi HDZ 1990 ustanovljavaju u skupštini jedinice lokalne samouprave klub vijećnika HDZ 1990.
Članovi kluba vijećnika HDZ 1990 biraju između sebe predsjednika i ostala tijela kluba s tim da kandidate za predsjednika predlaže odbor HDZ 1990 odnosne jedinice lokalne samouprave.
Klub vijećnika HDZ 1990 djeluje prema poslovniku koji sam donosi.
7/ Način izbora i trajanje mandata
Način izbora za tijela HDZ 1990
Članak 58.
Izbori za sva tijela i dužnosnike po pravilu se obavljaju tajnim glasovanjem uz mogućnost isticanje više kandidata, vodeći računa o kriterijima zastupljenosti (teritorijalnoj, spolnoj, starosnoj itd.).
Trajanje mandata
Članak 59.
Tijela HDZ 1990 biraju se na vrijeme od četiri (4) godine, koliko traje i mandat članovima tih tijela.
U vrijeme trajanja mandata naknadno izabranog člana ubraja se i vrijeme člana umjesto kojeg je izabran.
Prestankom mandata tijela HDZ prestaje i mandat članova.
8/ Financije i sredstva za rad
Opća odredba
Članak 60.
HDZ 1990 je politička stranka, a posluje kao neprofitabilna udruga (institucija) čija sredstva služe isključivo ostvarivanju njezinih političkih ciljeva.
Financijsko poslovanje HDZ 1990 propisuje Predsjedništvo HDZ 1990, uz uvjet osiguranja zakonitosti te javnosti prikazivanja podrijetla i namjene sredstava svake kalendarske godine.
Neposredne poslove glede financiranja i ostaloga financijskog poslovanja vod rizničari HDZ 1990 koji djeluju u sklopu Glavnog tajništva, odnosno organizacija HDZ 1990.
Sredstva za rad
Članak 61.
HDZ 1990 ostvaruje prihode od:
1. članarine,
2. darova i sličnih davanja,
3. poslovanja poduzeća čiji je vlasnik HDZ 1990,
4. izdavaštva i prodaje promidžbenog materijala,
5. stranačkih priredbi,
6. naknada iz proračuna,
7. ostali prihodi.
HDZ 1990 može osnivati i privredne tvrtke s općegospodarskim ciljevima ili u svrhu ostvarivanja prihoda, u skladu s propisima.
9/ Statusne promjene HDZ 1990
Članak 62.
Odluku o statusnoj promjeni donosi Sabor HDZ 1990.
Ova Odluka je pravno valjana samo ako se donese većinom od 75% ukupnog broja punopravnih članova sabora.
Članak 63.
U slučaju prestanka postojanja HDZ 1990 njegova imovina pripada hrvatskim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata.
10/ Prijelazne i zaključne odredbe
Ustrojavanje novih tijela HDZ 1990
Članak 64.
Ustrojstvo HDZ 1990 utvrđeno ovim statutom ima se oživotvoriti najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Statuta HDZ 1990.
Promjena Statuta HDZ 1990
Članak 65.
Izmjene ili dopune Statuta vrši Sabor HDZ 1990.
Poticaj za dopunu ili izmjenu ovog Statuta ili za novi Statut mogu dati: Sabor, Središnji odbor i Predsjedništvo HDZ 1990.
Članak 66.
Središnji odbor HDZ 1990 je vlastan i prije redovitog saziva Sabora izmijeniti ili dopuniti pojedine odredbe Statuta u slučaju izvanrednih okolnosti ili ako je to nužno učiniti po sili zakona, ili pak ako su pojedine odredbe postale smetnja za funkcioniranje stranke.
U slučaju rata i time izazvanih posebnih okolnosti, sve ovlasti Središnjeg odbora prenose se na Predsjedništvo HDZ 1990.
Te ovlasti prestaju nestankom uzroka, a Predsjedništvo HDZ 1990 ima obvezu u roku od 30 dana izvijestiti Središnji odbor HDZ 1990 o odlukama i mjerama poduzetim u tom razdoblju.
Objavljivanje
Članak 67.
Ovaj Statut objavit će se u glasilu HDZ 1990 i na web stranici HDZ1990.
Izvorno tumačenje
Članak 68.
Izvorna tumačenja ovog Statuta daje Sabor, a Predsjedništvo HDZ 1990, kad Sabor ne zasjeda. Tumačiti se može samo primjena postojećih odredbi Statuta.
Stupanje na snagu
Članak 69.
Ovaj Statut stupa na snagu danom usvajanja na II Saboru.
Mostar, 30. listopad 2009. godine
Prof. dr. Božo Ljubić
