Dr. Ljubić: Rješenje političke krize u BiH-Svi dobitnici
S dogovorom oko novoga Vijeća ministara okončana je najduža politička kriza, ili je možda samo u pitanju poluvrijeme procesa koji se na različite načine manifestira posljednjih dvadeset godina u BiH. Dr. Božo Ljubić koji je na čelu HDZ-a 1990. je zajedno s kolegom iz HDZ-a BiH Draganom Čovićem izdržao jednu od težih utakmica i uspio u nakani dokazati da Hrvati imaju jednaka prava na Bosnu i Hercegovinu.
Izabran je mandatar za sastav novog Vijeća ministara BiH. Kako gledate na okončanje ovog teškog političkog procesa?
Okončano je kako je jedino bilo moguće. Šteta što nije ranije. Dobro je što je sastav novog Vijeća ministara plod dogovora legitimnih političkih predstavnika tri konstitutivna naroda i građana Bosne i Hercegovine. Ako ovo iskustvo bude poticaj da se žurno mijenja postojeći nepravedni i nekoherentni ustavni ustroj Bosne i Hercegovine, onda ovo propušteno vrijeme ne bi trebalo gledati kao izgubljeno.
Što očekujete od novog Vijeća ministara, napose od gospodina Bevande koji je prvi Hrvat na čelu državne vlade od potpisivanja Daytona?
Smatram da gospodin Bevanda ima sve neophodne reference i potrebito iskustvo da se na čelu Vijeća ministara uhvati u koštac problemima i strateškim opredjeljenjima koja su utvrđena u prethodnom razdoblju. Tu primarno mislim na političku stabilnost i sigurno okruženje za dolazak stranih investicija, fiskalnu disciplinu i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, jedinstven ekonomski prostor i koherentan razvoj infrastrukture od prometne, preko energetske do komunikacijske te uključenje u šire regionalne i europske integracije ali kao kompetitivan partner. Sve su to bili naglasci i njegova uvodnog izlaganja i to me dodatno učvršćuje unaprijed izrečenom uvjerenju. Varijabla na koju on ne može presudno utjecati je tim koji će mu biti stavljen na raspolaganje i opća politička klima u BiH. Međutim s obzirom na njegov otvoren i izravan stil u komunikaciji s partnerima i s javnošću, mislim da sigurno može biti katalizator i ovih procesa.
S jedne strane čuli su se prigovori da su ključne hrvatske stranke popustile u načelima da neće prepustiti hrvatske pozicije SDP-u, dok je pak ova stranka optužena da je postala dio etnopolitičke matrice BiH. Tko je u ovome slučaju u pravu i ima li ovdje gubitnika?
Ovaj ishod je engleski rečeno “win-win“ situacija što će reći da nema gubitnika. Sa stajališta političkog predstavnika Hrvata, s punim kredibilitetom mogu reći da su realizirani svi principi koje smo istakli na početku procesa. Konkretno, realizirano je načelo rotacije na čelu Vijeća ministara, načelo pariteta u sastavu Vijeća i načelo da odlučujući utjecaj u predstavljanju na razini države imaju legitimni politički predstavnici tri konstitutivna naroda. Ta su načela već ranije realizirana u izboru vodstva oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. S druge strane u skladu je s istim načelima i dogovor da dio pozicija u institucijama BiH na nižim razinama (sukladno podršci u hrvatskom biračkom tijelu) pripadne predstavnicima SDP-a (ako su već prihvaćeni kao koalicijski partner) jer je nepobitno da oni imaju zastupnike Hrvate u oba doma PS.
Prigodom glasovanja u Parlamentu oko mandatara dogodio se i jedan incident budući da za Bevandu nije glasovao HDZ-ovac Niko Lozančić. Kako na to gledate?
Iskreno rečeno to me iznenadilo ali me nije začudilo jer se i sam ponekad susrećem sa sličnim “problemima“ u vođenju stranke. To je samo potvrda kako su političke stranke kompleksne organizacije gdje se ne radi o šahovskim figurama koje možete premještati kako hoćete, pa čak ni tako kako bi bilo najbolje. Ipak ovome ne bih pridavao nikakav veći politički značaj. Poznajući Niku Lozančića, ja ga doživljavam kao zastupnika koji odgovorno pristupa svojim parlamentarnim obvezama, kao političkog predstavnika Hrvata koji dosljedno i argumentirano zastupa političke interese Hrvata u institucijama i doživljavam ga kao lojalnog člana njegove stranke.
Šestorka se dogovorila i oko drugih reformskih zakona. Očekujete li da se provedu sukladno dogovoru?
Da!
Jeste li sada optimističniji da je moguć dogovor oko krupnijih pitanja u BiH, poput reforme Ustava nakon 15-mjesečnog natezanja oko Vijeća ministara?
Želim biti optimist jer samo je na temelju optimizma moguće nuditi rješenja i pridobivati partnere za dogovor. Ako bi izglede na dogovor temeljili na iskustvu zadnjih 15 godina pa čak i na dosadašnjim rezultatima ad hoc Povjerenstva (temeljem Presude Europskog suda za ljudska prava) čijim sam članom, onda nema mnogo argumenata za optimizam. Ipak problemi s kojima se suočavamo od Daytona do danas i politička kriza koja je permanentno stanje s povremenim paroksizmima (kao i ovaj zastoj oko uspostave vlasti), trebaju sve unutar BiH ali i odgovornom dijelu međunarodne zajednice uozbiljiti i natjerati da se dođe do rješenja.
U posljednje vrijeme se iz dijela bošnjačkih političkih krugova nastojalo radikalizirati situaciju u BiH a Islamska zajednica je čak poručila da ‘susjedi’ Srbi i Hrvati opet rade o glavi Bošnjacima. Je li to tako?
Istina je da dio bošnjačkih političkih, vjerskih i intelektualnih krugova smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala biti nacionalna država većinskog naroda Bošnjaka-muslimana obrazlažući to time da Hrvati i Srbi imaju svoje nacionalne države. Takva politika, zavisno od promotora, od prilike do prilike ima različite manifestacije, jednom je to nametanje tzv. državnog bosanstva kao nadnacije, drugi je put nametanje bosanskog jezika kao zajedničkog. Pokušaj preustroja države i promjene Izbornog zakona po modelu dominacije većine. Da ne govorim o izravnom miješanju u politiku dijela islamske zajednice i njenog koketiranja s radikalnim islamskim elementom čije je tumačenje i prakticiranje islama nesukladno domaćem umetu i tradiciji. Ipak želim vjerovati i smatram da takvi elementi nisu i neće postati dominantni među Bošnjacima muslimanima. Svaki radikalizam radi o glavi i Srbima i Hrvatima i Bošnjacima a ako je netko zaboravio, neka u sjećanje prizove nedavnu prošlost. Na kraju ono najvažnije Bosna i Hercegovina može se razvijati i opstati samo kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda. Ovdje nije spomenuto i nedovoljno se spominje destruktivno djelovanje i sijanje međunacionalne mržnje dijela medija među kojima ima nažalost i javnih elektroničkih. Kad vidim sijanje međunacionalne mržnje kroz neke medije i kad to usporedim sa sličnim djelovanjem nekih medija s prostora bivše države prije i tijekom rata, biva mi žao što niti u Den Haagu niti na domaćim sudovima ne vidjesmo optužene za ratni zločin niti jednog, direktora, urednika ili novinara koji su bili izravni akteri generiranja mržnje.
Američka ali i dio europske administracije pozivaju na rekonstrukciju Federacije. Na koji način vi vidite ovaj proces, bez županija ili smanjivanjem?
Pravedan i koherentan ustavnopravni ustroj nije moguć bez ustavne reforme Bosne i Hercegovine kao cjeline. Međutim, imajući u vidu činjenice da u ovom trenutku nema konsenzusa unutar države niti podrške u međunarodnoj zajednici za jednu takvu korjenitu reformu a da u Federaciji B i H živi preko 95% Hrvata koji su preostali u BiH nakon rata i poraća te uzimajući u obzir neracionalan administrativni ustroj Federacije spremni smo razgovarati o ustavnoj i administrativnoj rekonstrukciji Federacije. Znajući da je Federacija u Washingtonu nastala i u Daytonu “slijepljena“ s Republikom Srpskom kao bošnjačko-hrvatski entitet i njena rekonstrukcija mora uvažavati ustavnu ravnopravnost ova dva naroda uz poštivanje konstitutivnost trećeg konstitutivnog naroda i prava svih ostalih građana. Jasno je da Hrvati danas nisu ravnopravni i Federacija sve više postaje bošnjačka replika Republike Srpske.
Sve se češće čuje da bi se nakon dogovora oko županija i Vijeća ministara moglo pokrenuti pitanje rekonstrukcije vlasti u Federaciji. Je li to po vama realno?
Ne samo da je realno već je i nužno. To više nije samo pitanje zaživljavanja ustavnosti i zakonitosti i poštivanja narodnog izbornog legitimiteta, na što već evo skoro godinu dana ukazujemo mi legitimni politički predstavnici Hrvata nakon zadnjih izbora već to sada uviđaju i politički predstavnici Bošnjaka.
Tko je kriv za zastoj u Hercegbosanskoj županiji, zašto još nema vlasti i kako komentirate optužbe dopredsjednika HDZ-a 1990 Nediljka Rimca da ste pod dominacijom HDZ-a BiH i Čovića?
Ovdje želim jasno reći i podsjetiti, primarna odgovornost za uspostavu vlasti u HB županiji je na županijskim zastupnicima najjačih stranaka nakon zadnjih izbora a to su članovi HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, poimenično: Stipo Pelivan, Branko Krišto, Ivica Pašalić-Lhotak, Ivan Cikojević, Stipe Barun, Boris Barun, Ivica Čičak, Nediljko Rimac, Dinko Barać, Petar Gelo, Jelena Knez-Perić i čelnici dvije županijske organizacije Branko Ivković i Boro Krišto. Dio odgovornosti, razmjerno izbornom rezultatu, snose i zastupnici ostalih parlamentarnih stranaka u županiji. Naravno, dio odgovornosti nosimo i ja i kolega Dragan Čović jer smo mi ove ljude kandidirali i pozvali narod da im dade glas. Uzimajući u obzir da niti politički a čak niti matematički funkcionalna vlast u HB županiji nije moguća bez bilo kojeg od dva HDZ-a, ja osobno i kolege iz užeg vodstva smo imali nekoliko zajedničkih sastanaka s vodstvom HDZ-a BiH a nebrojeno s članovima naše stranke, pokušavajući pomoći. Međutim, nitko vama ne može pomoći ako vi sami ne želite surađivati i niste spremni tražiti rješenja. Nisu odnosi između članova naše dvije stranke bili idilični ni na vrhu niti u ostalim sredinama pa smo ipak, radi viših interesa, stavili po strani usko stranačke i osobne interese i stvari funkcioniraju, često uz poteškoće ali zasigurno bolje u suradnji nego što bi to bilo u sukobu. Priče o mojoj podložnosti Čoviću ili HDZ-u BiH su gluposti. Sve članove stranke uključujući gosp. Rimca sam ja pozvao i prihvatio u stranku kada je osnivana kao alternativa dotadašnjoj politici HDZ-a u BiH. Međutim, HDZ 1990 je osnovan s razlogom, s jasnom misijom i ciljevima a ne da bi se vječno svađao ili po svaku cijenu razlikovao od HDZ-a BiH ili od bilo koje stranke. Ako su opći i viši interesi isti, ako je cilj nacionalna ravnopravnost i funkcionalna država, ako su se stajališta do toga cilja približila, onda je realizacija moguća jedino zajednički i koordinirano.
Koga ćete ipak predložiti za mandatara u HBŽ-u?
Gospodin Rimac je bio i do sada ostao jedini kandidat HDZ-a 1990 za premijera. On, također, sa svoje strane treba učiniti sve što može da uvjeriti partnere da je on najbolje rješenje. Danas kada ovaj intervju izlazi, imam sastanak s najodgovornijim osobama iz županije gdje će uspostava vlasti u županiji biti jedina tema.
Ali, postoje i određena odstupanja od dogovora dva HDZ-a i u HNŽ-u. Mogu li dodatno narušiti odnose ovih stranaka?
Sporazum HDZ-a 1990 i HDZ-a BiH između ostalog predviđa da jedno mjesto premijera od 4 županije pripada kandidatu HDZ-a 1990. U početku je nama nuđeno da imenujemo kandidata u Posavskoj županiji, gdje HDZ 1990 ima najbolji rezultat, čak nam je u ranoj fazi nuđeno i mjesto premijera u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Mi smo se odlučili za Hercegbosansku. Županijski predstavnici HDZ-a BiH su apsolutno nepotrebno izišli s kandidaturom svog predstavnika za premijera i čak ishodili njegovo imenovanje na kolegiju Skupštine zanemarujući dvije točke iz sporazuma, prvo da mjesto premijera po sporazumu treba pripasti kandidatu HDZ-a 1990 (jer su već bili imenovani u ostale tri županije) i drugu točku da tamo gdje jedna stranka ima premijera druga treba imati čelno hrvatsko mjesto u Skupštini. To je istina. To nije međutim opravdanje da županija do danas nema premijera niti vladu. Konačno i SDP je ishodio imenovanje Slave Kukića za državnog premijera pa smo nakon teških i upornih razgovora, odlučni tražiti rješenje, došli do toga da i oni prije nekoliko dana svesrdno podrže kandidata hrvatskog bloka Vjekoslava Bevandu.
Ja ih mogu samo pozvati da razgovaraju i traže rješenje, uvijek imajući na umu zbog čega su tu gdje jesu a to je dobrobit županije i svih njenih građana. Ja sam u jednoj fazi čak sugerirao da se pokuša tražiti rješenje u formiranju svojevrsne koncentracijske vlade, kada su u pitanju stranke s hrvatskim predznakom. Ono što HDZ 1990, dok sam mu ja na čelu, neće nikako podržati je pravljenje bilo kakve separatne koalicije bez većinskog hrvatskog legitimiteta i sa strankama koje su se stavile u službu projekta dekonstituiranja Hrvata u BiH. Ove poteškoće neće niti mogu ugroziti zajednički projekt obrane konstitutivnosti hrvatskog naroda.
Hrvati iz BiH moći će glasovati na referendumu za pristupanje Hrvatske u EU. Nije li pomalo apsurdno da oni ostaju na Balkanu, a glasuju o ulasku Hrvatske u Europsku uniju?
Važno je da će svi hrvatski državljani bez obzira gdje žive uživati određene prednosti koje sobom nosi hrvatska putovnica ili državljanstvo zemlje članice EU. Konačno zemljopisno niti Hrvatska ulaskom u EU ne napušta Balkan. Balkan je jedan od najljepših dijelova zemaljske kugle, počevši od Bosfora i Dardanelija pa preko grčke i hrvatske obale i unutrašnjosti poluotoka. Balkan pak, u negativnom je kontekstu vezivan za političke odnose i sukobe pa i stanje svijesti. Dakle, promjenom svijesti napuštanjem nekih prevladanih paradigmi, mi se i prije ulaska u EU oslobađamo Balkana s negativnim konotacijama.
Kako gledate na prve poruke premijera Milanovića, je li ona na tragu krajnje principijelne politike predsjednika Josipovića?
Poruke gospodina Milanovića i njegovih suradnika glede pitanja Bosne i Hercegovine i položaja Hrvata ovdje su ohrabrujuće. Vjerujem da će one slijediti principijelnu politiku koju provodi ured predsjednika Josipovića. Ono što sam već odavna zagovarao a to je da politika RH prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini i prema Bosni i Hercegovini općenito, treba biti usuglašena i zajednička između pozicije i opozicije bez obzira tko je u RH u jednoj ili drugoj ulozi, slično kao što je to bio i jeste slučaj odnosa RH prema EU i NATO-u. Raduje me da vidim realizaciju ove ideje. Mislim da nije neskromno reći da je i hrvatska politika ovdje u Bosni i Hercegovini, svojim odnosom i djelovanjem, tome doprinijela.
Na sličan način ćemo djelovati i u budućnosti kako preko institucija i političkih stranaka ovdje tako i preko naših zastupnika u Hrvatskom saboru. Oni imaju izričit naputak da u Saboru primarno zastupaju interese onih koji su ih birali a to su Hrvati iz BiH i dijaspore i da budu most između Bosne i Hercegovine i Hrvatske danas a EU sutra.
Zoran Krešić, Večernji list, 16. 1. 2012.
Ivo Josipović: Očekujem da Hrvati u BiH budu institucionalno ravnopravni
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je da će Hrvatska, kada postane član EU, uporno i lojalno zagovarati europski put BiH.
Josipović je istakao da BiH ne treba strahovati od getoizacije nakon hrvatskog pristupanja EU već da je to dobra vijest za sve zemlje regije, posebno BiH.
“Granica između Hrvatske i BiH postat će vanjska granica EU i to najduža koju će dijeliti s nekom zemljom. Mi ćemo napraviti sve da ta granica postane vrata EU za naše susjede, u svakom smislu”, rekao je Josipović za “Dnevni avaz”.
Govoreći o rješenju hrvatskog pitanja u BiH, Josipović je rekao da očekuje da Hrvati u BiH budu institucionalni ravnopravni, jer su konstitutivan narod, a ne manjina.
“Ravnopravnost naroda i građana je važna za svaki narod zbog BiH, njene stabilnosti i ravnoteže. Ali, i ovdje je rješenja moguće naći samo dogovorom u BiH i kroz njene institucije”, smatra predsjednik Hrvatske.
Josipović isključuje mogućnost bilo kakvog novog sukoba na prostorima BiH i izražava uvjerenje da će političari dogovoriti okvir unutar kojeg će se svi podjednako dobro ili podednako loše.
“Odnekle se mora početi, nekakav se dogovor i komrpomis moraju postići da tri konstitutivna naroda definiraju i svoje zasebne, ali i zajedničke interese na način koji je prihvatljiv svim građanima BiH”, rekao je, između ostalog, Josipović i istakao kako je zgranut lošom i destruktivnom retorikom koja se čuje u javnom prostoru u BiH.
Zoran Milanović: Nećemo se postavljati kao patroni Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, ali mi jesmo njihovi bliski partneri i najbliži prijatelji
Nećemo se postavljati kao patroni Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, ali mi jesmo njihovi bliski partneri i najbliži prijatelji.
Kakva će biti politika prema BiH, posebice Hrvatima?
Razvojna i optimistična. Naš je stav da se bosanskohercegovačkim Hrvatima mora zajamčiti jednakopravnost koju sada nemaju. Oni su u Bosni i Hercegovini u najslabijem položaju, što je dugoročno neodrživo i za njih i za hrvatski državni interes. Želio bih da jedno od mojih prvih inozemnih putovanja bude posjet BiH. Želim otići u Sarajevo i Srebrenicu, ali i u Mostar i Široki Brijeg. Razgovarat ćemo sa svima. Nećemo se postavljati kao patroni Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, ali mi jesmo njihovi bliski partneri i najbliži prijatelji.
Ovo nije samo poštovanje ustavnih kategorija, nego respektiranje stanja koje je nastalo zbog povijesnih okolnosti. Cilj nam je da s Bosnom i Hercegovinom uspostavimo dobre i stabilne odnose, da se postigne visoka pravna sigurnost i poticajan poslovni ambijent za sve naše tvrtke koje žele poslovati s BiH i unutar Bosne i Hercegovine.
Kojim će redom ići posjet?
BiH je država članica UN-a i ona ima svoj glavni grad, a to je Sarajevo. Isto tako, kao hrvatski premijer smatram da moram posjetiti hrvatski narod u BiH i otvoreno razgovarati s predstavnicima naroda. Kako političkim, tako i duhovnim predstavnicima te privrednicima. Prije svega zanima nas status bosanskohercegovačkih Hrvata i poslovanje naših poduzeća.
Što će za Hrvate iz BiH značiti ulazak Hrvatske u EU. Blagodati s obzirom na to da gotovo svi imaju hrvatska državljanstva ili pak novi val iseljavanja, zbog kojeg bi ipak trebalo poduprijeti treći entitet?
Većina Hrvata ima hrvatsko državljanstvo i imat će prava koja imaju i svi drugi hrvatski državljani prema EU. Ova tema nije ni otvarana u pregovorima s EU. Ne bih volio da ulazak Hrvatske u EU rezultira intenzivnijim iseljavanjem Hrvata iz BiH jer je BiH jednako hrvatska kao što je srpska i bošnjačka.
Naš je načelni stav da se bosanskohercegovačkim Hrvatima mora zajamčiti jednakopravnost, koju oni trenutačno nemaju. Oni su u najslabijem položaju, što je dugoročno neodrživo.
Hoće li se osnovati Središnji ured za dijasporu?
Hoće, riječ je o Središnjem uredu za Hrvate izvan domovine kao što smo to i najavili u Saboru. Vrlo brzo će biti u funkciji, a vodit će ga nestranačka osoba.
Hoćete li nastaviti projekt pelješkog mosta?
Drago mi je da ste to nazvali pelješkim mostom, a ne autocestom S kolegama iz BiH razgovarat ćemo prije svega o prometnom koridom od sjevernog prema južnom dijelu Dubrovačke županije. Ako je to bilo moguće u DDR-u u vrijeme Hladnog rata, onda je moguće i u prometu između jedne članice EU i države koja će to uskoro biti, između dvije susjedne i prijateljske zemlje. Interes je povezivanje Dubrovnika sa sjevernim dijelom županije i ostatkom Hrvatske. To je bit, a pelješki most je posve druga priča.
Razgovarali: Ivanka Toma i Goran Ogurlić (OBZOR 31. 12. 2011)
Božićni prijam u Parlamentu BiH
Predstavnici hrvatskog naroda u institucijama BiH organizirali su večeras, u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH) prijem u povodu predstojećeg blagdana Božića.
Domaćini prijema bili su predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić i ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić.
Prijem je počeo klapskim izvođenjem tradicionalnih božićnih pjesama. Goste je, uime domaćina, prigodnim govorom pozdravio Čović koji je istakao da ove božićne praznike prati ozračje nestabilnosti i nesigurnosti te brige za budućnost.
Novom recesijskom valu, kazao je Čović, pogodujemo svojom zaokupljenošću drugim prioritetima. Izostaje osjećaj zajedničke brige za najosjetljivije, najizloženije i najranjivije.
“Političke suprotstavljenosti nas vidno udaljavaju od zajedničkih europskih vrijednosti, a sve izraženije nas vraćaju u prošlost. Neriješeno hrvatsko pitanje, ustavna nejednakost hrvatskog naroda otkrivaju sve slabosti našeg Ustava i Izbornog zakona. Danas mora svima biti jasno da osnova funkcioniranja BiH i njene budućnosti počiva na ustavnoj jednakosti tri konstitutivna naroda i svih njenih građana”, zaključio je Čović.
Prijemu su prisustvovali predstavnici političkih stranaka u BiH, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, vjerskih zajednica i nevladinih organizacija kao i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.(FENA)
Federalna jedinica cilj Hrvata
BiH nema šanse opstati u balkanskoj uniji, nego u EU-u. To je jedini okvir za rješenje unutarnjih problema
Predsjednik HDZ-a 1990 dr. Božo Ljubić rekao u petak na Saboru ove stranke u Mostaru kako je njihov cilj preustrojiti BiH da bi Hrvati dobili jednu ili više federalnih jedinica u kojima bi ovaj narod bio većina te da je to realno ostvariti s približavanjem zemlje EU-u i pri tome pozdravio potpisivanje pristupnog sporazuma Hrvatske s EU-om.
NE balkanskoj uniji
- Iskreno čestitam Hrvatskoj na potpisivanju pristupnog ugovora, ali i provedbu demokratskih izbora – rekao je Ljubić jučer za govornicom na izvještajnom Saboru HDZ-a 1990, što je pozdravilo više od 400 stranačkih izaslanika. Prema Ljubićevim riječima, Hrvati mogu ostvariti jednaka prava u BiH samo kroz ustavnu reformu i približavanje zemlje Europskoj uniji i NATO-u. “BiH može opstati kao rezultat konsenzusa triju naroda. To uključuje novi teritorijalni preustroj zemlje i federalnu jedinicu, ili više njih s hrvatskom većinom. BiH nema šanse opstati u balkanskoj uniji, nego u Europskoj uniji. To je jedini okvir u kojemu može opstati i riješiti unutarnje problem”, naglasio je Ljubić. Pri tome je naveo da je budućnost BiH u EU-u i NATO-u, nasuprot balkanskoj uniji koju zagovara Turska.
Podsjeća na ‘90.
Dodao je kako je stanje u BiH zabrinjavajuće te da zbog međunacionalnih napetosti podsjeća na vrijeme prije početka rata i raspada bivše Jugoslavije budući da većinski Bošnjaci nastoje posve isključiti Hrvate iz vlasti. “Ono što je danas u BiH na sceni – ne ohrabruje. Podsjeća na procese kojima smo svjedočili kasnih 80-ih i ranih 90-ih pred rasplet u bivšoj državi”, rekao je Ljubić. Pri tome je optužio Ured visokog predstavnika da se svrstao na stranu bošnjačkih političara pri isključivanju Hrvata iz vlasti u Federaciji, ističući da je vrijeme da se okonča mandat ove institucije. Ljubić je na Saboru progovorio i o odnosu prema HDZ-u BiH s kojim ima potpisan sporazum o savezništvu. “Zbog ugrožavanje konstitutivnosti Hrvata stupili smo u sporazum sa strankom koja dijeli izborni legitimitet kod Hrvata”, rekao je jučer Božo Ljubić pojašnjavajući da je ova stranka između ponuda u vlasti i naroda izabrala narod.
Zoran Krešić, Večernji list
Italija, sastanak bh politaičara i europskih dužnosnika u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer
Čelnici HDZ BiH Dragan Čović i Božo Ljubić HDZ 1990 izjavili su sudjelujući na kolokviju koji je organizirala Zaklada Konrad Adenauer u Italiji da Hrvati trebaju ostvariti jednaka prava s druga dva naroda, ocjenjujući da je i neriješeno hrvatsko pitanje razlog zašto nije ustrojena državna vlast.
“Poručili smo da hrvatsko pitanje, a što su jasno istaknuli i drugi, traži hitno rješenje. Po meni je to u dobroj mjeri i razlog znatnog zastoja i nepostizanja dogovora oko državne vlasti. Naše je stajalište da se po presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu moraju otkloniti i diskriminacijske zakonske i ustavne odredbe prema Hrvatima“, rekao je predsjednik HDZ-a 1990. dr. Božo Ljubić u telefonskoj izjavi .
“Jasno smo rekli da bi ustavno rješenje BiH trebalo biti temeljeno na načelima federalizma i potpuno jednako za sva tri naroda. Mi inzistiramo na institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata i pri tome sam poručio da je to konsocijacijski model koji je jedini moguć u BiH“, dodao je.
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović je ocijenio da približavanje prema EU obvezuje sve strane u BiH na promjene.
“BiH treba biti moderna država koja će imati učinkovitu vlast, a, s druge strane, osigurati jednaka prava sva tri naroda kako bi se jednog za uvijek mogli okrenuti drugim izazovima koji su pred nama“, rekao je on.
Iako tijekom službenog dijela seminara nije bilo rasprava oko eventualnog postizanja dogovora o raspodjele ministarskih mjesta u Vijeću ministara i prihvaćanju paketa zakona bitnih za približavanje BiH EU-u, prema Ljubićevim riječima, tijekom radnog ručka otvoreno razgovaralo o nadilaženju zastoja budući skoro 14 mjeseci nakon izbora nije ustrojena državna vlast.
“Ja sam umjereni optimist da bi paket zakona mogao biti dogovoren već u sljedećem tjednu, te da bi, ukoliko bude pomaka tijekom neformalnih razgovora, moglo doći do izbora novoga Vijeća ministara“, dodao je Ljubić.
Inače, na kolokviju u Italiji od predstavnika EU čula se ponovljena preporuka da se promjene u BiH trebaju događati korak po korak, a da prvi korak na putu BiH k EU može biti upravo provedba presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
Nitko od prisutnih sudionika nije osporio značaj i neophodnost što skorije implementacije ove presude.
Predstavnici stranaka s hrvatskim predznakom otvorili su pitanje predstavljanja Hrvata u tijelima vlasti. Prema mišljenju predsjednika SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije, ovo pitanje povezano je s pronalaskom balansa između nacionalnog i građanskog koncepta.
Lider SDA Sulejman Tihić je izjavio: „To je bila prilika da čujemo i mišljenje međunarodne zajednice, ali isto tako da i mi iznesemo svoja mišljenja. Pokazali smo se u onom svjetlu kakvi jesmo, kako se pokazujemo u BIH, sa svim onim razlikama koje postoje između nas. Čini mi se čak i nešto većim nego kad razgovaramo u nekim užim krugovima“, kazao je Tihić za TV1.
„Mi smo jutros popili kavu i dogovorili se da nastavimo uskoro razgovore oko formiranje Vijeća ministara, zatim vezano za usvajanje zakona sistema državne pomoći, popisa stanovništva i provođenja presude Sejdić – Finci. Mislim da će taj sastanak biti organiziran, ja sam zadužen da ga organiziram u što skorijem vremenu.“ Taj sastanak neće biti održan u Italiji, potvrdio je Tihić, jer nije postojala suglasnost da se o tim pitanjima razgovara.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata /SNSD/ Milorad Dodik izjavio je da je na skupu u Italiji veoma jasno rečeno da decentralizirano uređenje BiH nije nespojivo s praksom EU.
“Mislim da je veoma jasno dans rečeno da decentralizirano i snažno decentralizirano uređenje BiH nije nespojivo sa praksom EU i da Europa neće nikada ništa nametati niti će tražiti nekakve modele, jer je to stvar lokalnih političkih struktura”, rekao je Dodik u telefonskoj izjavi.
On je naglasio da je za Republiku Srpsku prihvatljiv snažan decentralizirani model uređenja BiH, zasnovan na Daytonu.
“U tom pogledu, treba jačati ulogu entiteta, federalnih jedinica i nastojati da oni budu subjekti svih procesa te da budu uključeni i u procese europskih integracija, čak do toga da predstavništvo BiH u Bruxellesu ima paritetan broj predstavnika koje šalju niže razine vlasti, a ne da to bude neka selekcija na razini Sarajeva”, objasnio je Dodik.
Prema njegovim riječima, skup u Italiji je bila prilika i da se vide dijametralno suprotne pozicije različitih političkih predstavnika o mogućem uređenju BiH. “Ono što smo mi rekli jest da želimo završiti implementaciju odluke `Sejdić- Finci` i da je to sve što se može uraditi na planu ustavnih promjena te da nije moguće ići k masovnim ustavnim promjenama koje bi značile zahvaćanje u bilo koji drugi segment”, naglasio je Dodik.
Predsjednik SNSD-a ocijenio je da bi, kada je riječ o Ustavu BiH, nekada u daljnjoj budućnosti u novi ustavni dokument eventualno trebalo ugraditi neki mehanizam za mirni razlaz, ustavno predviđen koji bi podrazumijevao način na koji bi se mogla pokrenuti procedura izjašnjavanja ljudi, odnosno naroda o tome što žele ili ne žele.
On je naveo da je na skupu u Italiji usuglašen stav da konačno treba dopustiti da entiteti imaju svoje reprezentativne izabrane vrste na međunarodnim sportskim natjecanjima i da je to nešto što je u Europi već vidljivo, poput slučaja Velike Britanije.
“BiH je za nas složena državna zajednica koja treba biti servis za zahtjeve i interese koji imaju nižu razinu vlasti, prije svega entiteti, jer su oni subjekti i čimbenici te vlasti”, konstatirao je Dodik, koji je i predsjednik RS-a.
U svom obraćanju na skupu u Italiji lider SNSD-a je govorio o potrebi ukidanja Suda i Tužiteljstva BiH i uspostavljanja novih pravosudnih tijela na razini BiH koji bi isključivo mogli odlučivati po zakonima koje donosi BiH iz njezine nadležnosti, a ne kao što je do sada bila praksa. On je ocijenio da treba ukinuti i ovlasti SIPA-e i svesti ih na njezine kompetencije, odnosno isključivo na borbu protiv terorizma i internacionalnog kriminala.
Predsjednik Dodik je rekao da je na skupu u Italiji predmet opservacije bio i visoki predstavnik. “Vidljivo je da mi i Hrvati želimo da on prestane da radi, a s druge strane vidimo Bošnjake koji to fanatično žele zadržati, vjerojatno iz lažnog uvjerenja da će ti visoki predstavnici donositi rješenja koja njima odgovaraju”, istakuo je Dodik.
Milan Kučan: Hrvati u Federaciji BiH institucionalno osakaćeni
Za Republiku Srpsku u ovom trenutku može se tvrditi da je funkcionalna, što nije slučaj sa Federacijom BiH i samom BiH, izjavio je bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan, prenosi srbijanski Blic
Da bi BiH bila funkcionalna, prema Kučanovim riječima, potreban je konsenzus među predstavnicima njenih naroda.
On smatra da činjenica da više od godinu dana nakon izbora nisu formirane vlasti na nivou BiH dovoljno govori o nezainteresiranosti međunarodne zajednice za zbivanja u BiH.
Kao jedan od ključnih problema u funkcioniranju FbiH, Kučan je naveo da se Hrvati u Federaciji institucionalno osjećaju uskraćenima, prenosi bh. izdanje Večernjeg lista.
“Međutim, o tome ne može brinuti samo država BiH, nego u to mora biti uključena međunarodna zajednica koja mora da ima odgovornost za BiH”, rekao je Kučan na svečanosti u Ljubljani u organizaciji Kulturno-prosvjetnog zavoda Averoes povodom 25. studenoga, dana koji dio BiH proslavlja kao Dan državnosti, piše srbijanski Blic.
Slovenska Vlada imenovala je prošle godine u studenomu Kučana za specijalnog izaslanika Slovenije za BiH.
Dr. Božo Ljubić u intervjuu Nezavisnim novinama: Nisam u savezu dva protiv jednog
Ustav BiH je nekoherentan i već više od petnaest godina se pokazuje kao limitirajući faktor, zbog čega BiH nije niti funkcionalna niti politički stabilna, kaže Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990.
Rekao je da je samit EU u decembru možda i sastanak decenije i da je do tada potrebno ostvariti neki napredak na evropskim pitanjima. Nada se da će se Hrvati za svoju ravnopravnost izboriti prije ulaska Hrvatske u EU.
NN: Kako komentarišete godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma? Zanimljiva je teza koja se pojavljuje da su Hrvati stvaranjem FBiH 1994. godine obmanjeni jer im je obećana kantonizacija cijele BiH ako prihvate Vašingtonski sporazum?
LJUBIĆ: Istina je da je da je u Vašingtonu rečeno da je muslimansko-hrvatska FBiH sastavljena od deset županija samo prijelazno rješenje i da će nakon završetka rata ona biti proširena na čitavu BiH. Također je kao jamstvo Hrvatima od preglasavanja u Ustav ugrađena klauzula da FBiH stupa u konfederalne odnose s Hrvatskom. Bez tih jamstava ne vjerujem da bi bilo koji hrvatski pregovarač dobrovoljno pristao na taj aranžman. Što se tiče Dejtonskog sporazuma, treba ga ocjenjivati s dva aspekta. Kao mirovni sporazum – to je apsolutni uspjeh. Što se tiče provedbe njegovih aneksa – ocjene ne mogu biti tako jednoznačne. Neki su provedeni samo djelomično, kao što je slučaj s Aneksom 7 tj. povratkom izbjeglica, što zajedno s Aneksom 4 tj. Ustavom predstavlja danas osnovni problem za funkcioniranje BiH. Naime, Ustav je nekoherentan i već više od petnaest godina se pokazuje kao limitirajući faktor. BiH zbog toga danas nije niti funkcionalna niti politički stabilna, niti na ovim osnovama može postati samoodrživa. Razlog je taj što je on koncipiran oportunistički na način da su jednostavno dva ratna entiteta – jedan u Palama 1992, a drugi u Vašingtonu 1994. u Dejtonu – jednostavno slijepljena u jedan asimetričan i nekoherentan kompozit.
Nadam se da će se Hrvati za ravnopravnost izboriti prije ulaska Hrvatske u EU
NN: Možete li nam reći kakva je bila atmosfera na nedavnom sastanku u Sarajevu tokom posljednjih pregovora stranačkih lidera?
LJUBIĆ: Naravno da vam ne mogu otkrivati detalje sastanka, ali mogu reći da su se razgovori odvijali u vrlo tolerantnoj atmosferi i moj dojam je da većina sudionika želi doći do rješenja. I ovi razgovori su pokazali duboke konceptualne razlike strana u vezi s poimanjem karaktera BiH. Ponovno je aktualizirano različito razumijevanje članka 9 točka 3 Ustava iz Dejtona. Ja sam, čitajući engleski tekst Ustava, apsolutno siguran da dužnosnici imenovani na pozicije u institucijama BiH predstavljaju narode BiH. Sa druge strane predstavnici stranaka iz Sarajeva ovaj članak tumače na način da na tim pozicija treba da se nalaze pripadnici naroda sukladno proporcijama po popisu stanovništva. Hrvatska strana smatra da BiH može postati samoodrživa i da ima smisla samo kao država tri ravnopravna ustavna naroda, u kojoj će biti jamčena građanska prava svim njenim građanima, kako pripadnicima priznatih manjina, tako i svim ostalim građanima. Sa druge strane je takozvani građanski koncept, koji podrazumijeva da je građanin nositelj suvereniteta, što bi u ovom momentu, s obzirom na stupanj demokratskog razvoja, danas značilo dominaciju većine u entitetima, a sutra u čitavoj državi. Stoga je za nas apsolutno neprihvatljiv pristup koji su zagovarale stranke iz Sarajeva da one zbog većeg broja mandata imaju pravo na polovicu pozicija u Vijeću ministara ili da vlast na razini BiH uspostave dvije entitetske većine. Ono što se moglo čuti u njihovim izjavama nakon sastanka da je njihov razlog za traženje polovice pozicija u Vijeću ministara motivirano strahom da bi bili preglasavani od “srpsko-hrvatskog bloka” kategorički odbacujem. Prvo, odbijam biti svrstan u bilo koji savez koji bi značio dva protiv jednoga. Drugo, sama takva pomisao i nepovjerenje u partnere otkrivaju duboku sumnju u mogućnost BiH kao države tri ravnopravna naroda.
NN: Prvi draft zaključaka samita EU u decembru vrlo je negativan za BiH. “Nezavisne” su pisale da nas iz Brisela upozoravaju da lideri moraju u naredne dvije ili tri sedmice pokazati bilo kakav napredak ako žele da samit završi s makar malo pozitivnih zaključaka. Kako to komentarišete?
LJUBIĆ: Slažem s vama da je samit lidera EU početkom prosinca najvažniji za BiH, ne samo u ovoj godini, već bi se mogao pokazati najvažnijim i u ovom desetljeću. EU je umorna i zasićena proširenjem, posebice prijemom problematičnih zemalja. Zato treba učiniti sve da do kraja mjeseca dođemo do dogovora o Vijeću ministara i zakonima iz paketa EU partnerstva. Ono što bi bio minimum oko čega se moramo usuglasiti je usvajanje zakona o popisu stanovništva, zakona o sistemu državne pomoći i kredibilan signal da namjeravamo implementirati presudu u slučaju “Sejdić i Finci” do kraja godine.
Za nas je apsolutno neprihvatljiv pristup koji su zagovarale stranke iz Sarajeva da one zbog većeg broja mandata imaju pravo na polovicu pozicija u Vijeću ministara, kazao Ljubić
NN: Postoji li opasnost da se neuspjeh u Sarajevu prelije na ta pitanja?
LJUBIĆ: Naravno, strah je opravdan. Uvidjevši nakon nekog vremena da ćemo konačan dogovor o uspostavi Vijeća ministara teško postići taj dan, ja sam predlagao: “Idemo se danas dogovoriti o usvajanju zakona iz paketa euroatlantskog partnerstva.”
Kontraargument jednog od sugovornika je bio: “Vi se dogovorite, a mi ćemo biti suzdržani kod glasovanja jer mi nismo dio postojećeg sastava Vijeća ministara.” To nije bilo prihvatljivo za ostale. Ja sam onda predlagao da se dogovorimo kao šestorka i mi članovi šestorke, koji smo, osim Dodika, istovremeno i članovi oba doma PS BiH, pa ćemo kao zastupnici uputiti u parlamentarnu proceduru zakone u formi oko koje se dogovorimo, zaobilazeći potpuno postojeći saziv Vijeća ministara. Ni to nije prihvaćeno. Legitimno je onda pitanje da li nam je svima jednako stalo do ulaska BiH u EU?
NN: Hoće li bh. Hrvati iskoristiti članstvo Hrvatske u EU kao instrument popravljanja svog statusa u BiH?
LJUBIĆ: Ja se duboko nadam da će se Hrvati za svoju ravnopravnost izboriti prije ulaska Hrvatske u EU. Ustavno rješenje BiH, u prvom redu, treba da počiva na dogovoru njena tri ustavna naroda.
SDP nema legitimitet
NN: Osporavate li SDP-u pravo da se naziva građanskom strankom?
LJUBIĆ: Razumijem i uvažavam specifičnosti SDP-a i ne odričem nikome pravo na autoidentifikaciju. Jasno je da na ovim izborima oni nisu dobili legitimitet predstavljanja hrvatskog naroda niti to imaju s partnerima s kojima su se udružili u sastavljanju izvršne vlasti u FBiH u ožujku ove godine. HDZ 1990 kao politička stranka nema pravo hrvatskog predstavljanja po atributu u svom imenu niti sam ja politički predstavnik Hrvata zato što sam rođen kao Hrvat u Širokom Brijegu niti po tome što sam se izjasnio kao Hrvat, već po onima koji su glasovali za HDZ 1990 i za mene. Taj legitimitet SDP nema, taj legitimitet nose HDZ BiH i HDZ 1990. To je jedino bitno, a ne kako se tko predstavlja.
Dejan Šainović, NN, 22. 11. 2011.
Milorad Dodik nakon sastanka političkih lidera: Ako se ukine paritet za 20 godina BiH će biti bošnjačka država
Predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je danas da bi BiH za 20 godina mogla postati isključivo bošnjačka zemlja, u slučaju da bude ukinut princip pariteta kao osnova za formiranje državnih institucija.
Dodik je u izjavi za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) kazao da je lider Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić, tokom današnjih pregovora lidera šest stranaka u Sarajevu, pokušao da uvođenjem popisa stanovništva razbije princip pariteta kao osnovu za formiranje Vijeća ministara BiH, što je za srpsku stranu neprihvatljivo.
“Tu je suština problema zašto sada nema 10 novih ministara. Nema ih zato što se jedan osnovni bazični princip konstituvnosti naroda pokušava rušiti na principu toga da se postave pripadnici naroda koji bi odgovarali strukturi stanovništva, a ne da bi se držao balans i paritet”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, paritet podrazumijeva da po jedna trećina svih funkcija pripade jednom od konstitutivnih naroda, ali se uvlačenjem kategorija ostalih kroz odluku “Sejdić-Finci” želi narušiti paritet i otvoriti vrata da se u BiH većinski odlučuje.
“To je veoma suptilno smišljena varijanta koja traje godinama”, kaže lider SNSD-a.
Dodik je kazao da Bošnjaci traže da dobiju četiri ministarska mjesta, između ostalih Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo financija, kao i Upravu za indirektno oporezivanje, iz čega se, kako je rekao, vidi potreba za njihovom dominacijom.
“Ako to prođe, ova zemlja za 20 godina samo može da bude isključivo bošnjačka zajednica. Šta ako pobijedi politička opcija kod bošnjačkog naroda koja je motivisala onog ko je pucao na američku ambasadu, kako ćemo se onda ponašati. Mi nemamo pravo da budemo neoprezni”, prenijela je RTRS izjavu Dodika.
Ivo Josipović:Hrvati u BiH moraju imati ista prava kao Srbi i Bošnjaci
Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, u intervjuu za “Nezavisne novine” kaže da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu manjina, nego jedan od tri konstitutivna naroda.On smatra da je institucionalna neravnopravnost Hrvata u BiH nešto što je prepoznato od strane svih važnih međunarodnih čimbenika, ali i političkih predstavnika druga dva konstitutivna naroda u BiH.
“Hrvati su integralni dio bosanskohercegovačke povijesti, a siguran sam i konstruktivan dio njezine budućnosti – ali moraju imati ista prava i iste šanse kao i ostali”, ističe Josipović i dodaje da je BiH država tri ravnopravna konstitutivna naroda i svih svojih građana.”Mislim da treba pronaći dobru mjeru za sustav koji će podjednako poštivati i kolektivna i individualna prava”, naglašava Josipović.
NN: Jeste li u komunikaciji s vlastima Republike Srpske u vezi s pitanjima zbog kojih ste prošle godine posjetili RS, odnosno u vezi s položajem Hrvata? Je li dogovoreno i realizirano?
U komunikaciji smo s vlastima Bosne i Hercegovine i oba entiteta u vezi s nizom pitanja, od kojih je jedno i problem položaja Hrvata, posebno izbjeglih. S vlastima Republike Srpske dogovorno smo rješavali probleme poput rokova za naplatu poreza na nekretnine i slično. Međutim, to je za ljude koji su stradali samo kap u moru. Postoje problemi na obje strane koji se moraju nastaviti rješavati, postoji pitanje povratka Hrvata u Posavinu, u područje oko Prijedora, Banjaluke, i to je vrlo zahtjevno. Izbjegli, bilo Srbi, Bošnjaci ili Hrvati, u sredinama u koje su doselili stvorili su novi život, djeca su krenula u školu, prošlo je suviše vremena da bi se sad jednostavno odlučivali na povratak. Međutim, obaveza je vlasti u svim zemljama u regiji da stvore uvjete, prije svega sigurnosne i pravne, pa onda i ekonomske, da se oni koji to žele doista mogu vratiti. To je, naravno, i obaveza Republike Hrvatske prema svim svojim građanima srpske nacionalnosti koji su izbjegli i žele se vratiti. Ali i ako se ne vrate, taj prostor ne smije izgubiti identitesku vrijednost za njih, postoje ogromni potencijali koji jesu zajednički i koje bi bilo neodgovorno ne iskoristiti. Sava i područje oko nje je veliki gospodarski potencijal za teritorije i građane s obje strane rijeke. Moramo stvarati kapacitet za budućnost. Ionako ćemo svi vrlo brzo zajedno živjeti u Uniji u kojoj granice postoje samo na zemljopisnim kartama.
NN: Pratite li nastojanja hrvatskih stranaka u BiH da se izbore za bolji položaj Hrvata u BiH?
Pratim nastojanja hrvatskih stranaka, ali i svih drugih ljudi dobre volje u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici, sve pokušaje rješavanja pitanja institucionalne ravnopravnosti Hrvata. Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu manjina, nego jedan od tri konstitutivna naroda. Činjenica institucionalne neravnopravnosti Hrvata u BiH je nešto što je prepoznato od strane svih važnih međunarodnih čimbenika, ali i političkih predstavnika druga dva konstitutivna naroda u BiH. To je problem koji mora biti riješen, između ostalog, jer je i jedan od temelja identiteta Bosne i Hercegovine. Jednakopravnost konstitutivnih naroda je i pretpostavka stabilnosti političkog sustava, njegove učinkovitost i funkcionalnosti. Bosna i Hercegovina je država tri ravnopravna konstitutivna naroda i svih svojih građana i mislim da treba pronaći dobru mjeru za sustav koji će podjednako poštivati i kolektivna i individualna prava. Hrvati su integralni dio bosanskohercegovačke povijesti, a siguran sam i konstruktivan dio njezine budućnosti – ali moraju imati ista prava i iste šanse kao i ostali.Međutim, ono što tražimo za Hrvate želimo i da imaju svi drugi – posebno u onim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati većina, treba da budu primjer poštivanja drugog i drugačijeg. Treba se ponašati prema drugima onako kako biste htjeli da se drugi ponašaju prema vama. Zatvorena društva, društva koja žive u svojim mitološkim bunkerima, nemaju puno šanse u modernom svijetu. Plašenje ljudi dozivanjem sukoba iz ratova samo pokazuje da su ti koji to rade izgubili svaki drugi sadržaj ili ga uopće nisu ni imali
NN: Kako vidite rješenje problema ravnopravnosti Hrvata u BiH?
Prije svega, poštivanjem osnovnog demokratskog načela da neku grupu u političkom smislu predstavljaju oni koji su dobili većinsku podršku birača iz te grupe – samo birači imaju pravo reći tko će ih predstavljati. To je nešto što bi trebalo da se podrazumijeva. Također, postoji niz mogućnosti da se manjim intervencijama u postojeće zakonodavstvo osigura ravnopravnost zastupanja i predstavljanja u onim institutima koji štite ravnopravnost tj. nacionalni interes grupe. Međutim, ta rješenja, vjerojatno uz pomoć međunarodne zajednice, trebaju riješiti ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini. Oni će snositi posljedice, u dobrom ili lošem smislu, i samo su oni ti koji mogu i smiju o tome odlučivati. Ono što je nama temeljno važno jest da je Bosna i Hercegovina stabilna i da je institucionalno dovoljno kapacitirana da u budućnosti može postati dijelom Europske unije. Rješenje ravnopravnosti Hrvata, ali i Srba i Bošnjaka u svakom dijelu Bosne i Hercegovine, dio je te stabilnosti.
NN: Da li mislite da bi eventualna promjena stranaka na vlasti u Hrvatskoj mogla donijeti promjenu politike prema Bosni i Hercegovini?
Ne. Pitanja stabilnosti Bosne i Hercegovine, poštivanja njene suverenosti i teritorijalnog integriteta, podrška razvoju i briga za opstanak Hrvata kao konstitutivnog naroda pitanja su od nacionalnog interesa, a ne stranačke teme. Bosna i Hercegovina je za Hrvatsku iznimno važan susjed i sve su stranke toga svjesne.
NN: Smatrate li da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju još više Hrvata iz BiH iseliti, što će politički značiti da odnosi u BiH moraju biti riješeni na liniji Banjaluka – Sarajevo?
Ne mislim da će iseliti – objektivno za to nema razloga, imat će potpunu slobodu kretanja, a pogranični krajevi će ulaskom Hrvatske u EU samo dobiti na značenju, posebno gospodarski. Hrvati jesu, i ostat će, jedan od tri konstitutivna naroda koji između sebe treba da pronađu ravnotežu koju ne bi trebalo izmišljati ili uvoziti. Hrvati, Bošnjaci i Srbi su u prošlosti tu ravnotežu nalazili, treba se samo sjetiti njenih boljih strana.
NN: Iz određenim sarajevskih političkih i medijskih krugova prema Vama je vođena jedna vrsta hajke zbog stavova koje ste iznosili o položaju Hrvata u BiH. Da li danas osjećatu tu istu vrstu pritiska ili je on smanjen nakon formiranja vlasti u Federaciji?
Taj pritisak, koji je dolazio iz uskog kruga politike u BiH, srećom, kratko je trajao. Mislim da je, prije svega, bio rezultat jednog, usuđujem se reći, ograničenog, a u svakom slučaju ograničavajućeg političkog stava “ili si sa mnom ili si protiv mene”. To je besmisleno i kontraproduktivno. Najvažnije, i u Hrvatskoj i u BiH građani su prepoznali o čemu je riječ i nije došlo do remećenja odnosa naših zemalja, a ni mojih odnosa s političkim liderima u BiH. Posebno ističem kako su neki od najistaknutijih političara Bošnjaka jasno prepoznali o čemu se radi i čvrsto podržali nastavak politike pomirenja i suradnje, umjesto politike ishitrene konfrontacije. Kao predsjednik Hrvatske želim podjednako dobro komunicirati sa svim narodima i građanima Bosne i Hercegovine, bilo da su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati ili sebi biraju neki drugi identitet. Određeni mediji jesu imali neke čudne i potpuno pogrešne interpretacije nekih mojih izjava i susreta s predsjednikom Tadićem. Ali, njihova namjera je bila vrlo jasna: neutralizirati mogućnost da susjedi, koji imaju legitiman interes u održanju stabilnosti Bosne i Hercegovine, imaju svoje mišljenje. Izrazito vodim računa da ono što govorimo ili radimo ni na koji način ne bude ni blizu uplitanju u unutarnja pitanja druge države. Ali kako Hrvatska ima odgovornost prema Bosni i Hercegovini, tako i Bosna i Hercegovina ima odgovornost prema Hrvatskoj. Moramo biti u stanju konstruktivno razgovarati o problemima koje imamo.
