Dužnosnici stranke, ministri Rudo Vidović i Jozo Lučić i predsjednica ŽO Slavica Josipović, nazočit će sastanku OO Fojnica na kojem će predsjednica dr. Nada Sušić Sijerčić izvijestiti o radu i aktivnostima stranke na području općine.

Izaslanstvo će položiti vijence i upaliti svijeće za sve poginule branitelje i civile u domovinskom ratu na spomen obilježju, a nakon toga su planirali posjetiti gvardijana i  samostan Duha Svetoga.

Ured za informiranje

Predsjednik Ljubić je zahvalio narodu Grčke za pomoć koju je pružio Bosni i Hercegovini nakon rata u obnovi i rekonstrukciji, a posebno, kao bivši ministar zdravstva, za pomoć izgradnji i obnovi bolnica te zgradi institucija BiH.

Teme razgovora bile su daljna suradnja dvije zemlje i potpora Grčke Bosni i Hercegovini u nastojanjima BiH u približavanju Europskoj uniji. Konstatirano je da je zajednički interes obje države, ali i Balkana i Europe da BiH što prije postane članica Europske unije.

Naglašeno je također da treba mjenjati uvrježenu percepciju Balkana u svijetu u pozitivnom smjeru .

Sugovornici su zakljičili da treba intenzivirati suradnju paralamenata dviju država kao temelj za bolju suradnju drugih institucija. Istaknuta je važnost prometnog povezivanja regije što uključuje i povezivanje BiH i Grčke, od zračnog prometa do cestovnog koridora, Jadransko-Jonske ceste, što će povezati i regiju s ostatkom Europe.

Izražen je također inters da BiH postane što prije dio Europske unije i da se zajednički radi na daljnoj integraciji same Europske unije.

Ured za informiranje

1.) Predsjedništvo HNS BiH smatra da samo TEMELJITA ustavna reforma, koja bi osigurala potpunu institucionalnu i stvarnu ravnopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda kao i svih građana u BiH, može riješiti ukupnu složenost stanja u BiH te osigurati stabilnu europsku budućnost zemlje. Ova načela su temelj za djelovanje legalnih i legitimnih izabranih predstavnika hrvatskog naroda u BiH na svim razinama vlasti u BiH ali i u djelovanju prema ključnim međunarodnim institucijama i organizacijama;

2.) Kada je u pitanju provedba presude Europskog suda u Strasbourgu u slučaju “Sejdić – Finci”, Predsjedništvo HNS BiH smatra kako je nužno istovremeno otkloniti diskriminacijske odredbe sadržane u Aneksu IV. ( Ustav BiH), te osigurati legitiman izbor predstavnika sva tri konstitutivna naroda kada je u pitanju izbor za domove naroda i Predsjedništvo BiH;

3.) Predsjedništvo HNS BiH smatra kako je vrhunski prioritet u izmjenama Izbornog zakona BiH provedba odluke Ustavnog suda BiH u kojemu se Parlamentarna skupština BiH obvezuje promijeniti odluke Izbornog zakona BiH koji se tiču provedbe izbora u Gradu Mostaru na način da se vijećnici u Gradskom vijeću Mostara biraju u gradskoj izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala cijelo područje Grada Mostara; Predsjedništvo HNS BiH smatra da Grad Mostar ne smije više biti “specijalan slučaj”, nego je krajnje vrijeme da se otklone diskriminacijske odredbe uz puno poštivanje višenacionalnog karaktera Grada Mostara;

4.) Na 8. sjednici Predsjedništva HNS BiH otvoreni su razgovori o koordiniranom i koherentnom pristupu kada je riječ o predstojećim lokalnim izborima u BiH, sa ciljem da se kroz izborni proces ostvari politika HNS BiH na najbolji način;

5.) Predsjedništvo HNS BiH ponovno je osudilo proces revizije koji neustavno i diskriminirajuće vodi Zukan Helez

ODJEL ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HNS BiH;

Predsjednik Ljubić je informirao o veleposlanika Yilmiza o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, naglasivši njezinu složenu strukturu i činjenicu da je to država tri konstitutivna naroda. Poštivanje prava svakoga naroda i svih građana te kulturnih vjerskih i ostalih posebnosti je preduvjet stabilnosti i opstanka zemlje.

Dr. Ljubić je izrazio očekivanje da će BiH konačno ubrzo dobiti Vijeće ministara kao rezultat dogovora stranačkih lidera. Isto tako istaknuo je da je sljedeći bitan korak rekonstrukcija izvršen vlasti u Federaciji BiH koja je u interesu svih, od građana, naroda do ukupne stabilnosti i uspješnosti vlasti u BiH.

Veleposlanik Yildiz je istaknuo dobre odnose Turske i BiH te kazao da oni mogu i trebaju biti bolji i na gospodarskom planu, naglasivši interes  turskih biznismena za ulaganja u BiH. Pozdravio je ulogu hrvatskih političkih stranaka u procesu pregovora oko Vijeća ministara te izrazio očekivanja da će se ona nastaviti i poslije formiranja Vijeća ministara. Kazao je da će Turska poduprijeti nastojanja BiH da što prije uđe u NATo kao i pomoći BiH u približavanju Europskoj uniji kako bi BiH postala članica pa i prije Turske.

Predsjednik HDZ 1990 dr. Božo Ljubić glasovao je u Mostaru. Novinarima je tom prigodom izjavio:
Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku, ali i za regiju koja je prošla kroz vrlo teško razdoblje posljednjih 20 godina. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski državljani u Bosni i hercegovini također će biti u prilici koristit određene pogodnosti koje nosi sa sobom članstvo jedne zemlje u EU. Kao političar, imam prioritetni cilj da se BiH što prije pridruži Hrvatskoj u EU-u i uvjeren sam da će članstvo Hrvatske u EU-u pomoći bržem ulasku Bih u Eu i bržem uključivanju BiH u europske, ekonomske i socijalne standarde.

Državljani Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, Hrvati i ostali imaju pravo izraziti svoju političku volju na referendumu koji je od velike važnosti za njihovu budućnost. Čvrsto smo uvjereni da članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji  je prirodan povijesni tijek i zapravo povratak Hrvatske u društvo zemalja kojem je stoljećima pripadala. Europska unija pruža nove šanse za realizaciju vlastitih potencijala od prirodnih do ljudskih, nove mogućnosti za više rada, studiranja slobode kretanja, prava i socijalne pravde itd. Vjerujući u svoje snage, u konkurenciji s ostalima, te šanse možemo iskoristiti u interesu Hrvatske i Europske unije.
Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji važno je i za Bosnu i Hercegovinu. Iskustvo Hrvatske je dokaz je da se isplati usvajati europske standarde, graditi sustav vrijednosti i zakonske norme, kako bi jednoga dana, nadamo se u skoroj budućnosti, i ona postala članica Europske unije.

Ured za informiranje

Za ministra za ljudska prava i izbjeglice kandidiran je mr. Damir Ljubić, a za zamjenika ministra komunikacija i prometa mr. Rudo Vidović.

Za Dom naroda  kandidat je Martin Raguž koji će zamjeniti Josipa Merdžu koji ide na novu dužnost.

Predsjedništvo je izrazilo spremnost da se odluke realiziraju  u najkraćem  mogućem zakonskom i proceduralnom roku.

Ured za informiranje

Izabran je mandatar za sastav novog Vijeća ministara BiH. Kako gledate na okončanje ovog teškog političkog procesa?

Okončano je kako je jedino bilo moguće. Šteta što nije ranije. Dobro je što je sastav novog Vijeća ministara plod dogovora legitimnih političkih predstavnika tri konstitutivna naroda i građana Bosne i Hercegovine. Ako ovo iskustvo bude poticaj da se žurno mijenja postojeći nepravedni i nekoherentni ustavni ustroj Bosne i Hercegovine, onda ovo propušteno vrijeme ne bi trebalo gledati kao izgubljeno.

Što očekujete od novog Vijeća ministara, napose od gospodina Bevande koji je prvi Hrvat na čelu državne vlade od potpisivanja Daytona?

Smatram da gospodin Bevanda ima sve neophodne reference i potrebito iskustvo da se na čelu Vijeća ministara uhvati u koštac problemima i strateškim opredjeljenjima koja su utvrđena u prethodnom razdoblju. Tu primarno mislim na političku stabilnost i sigurno okruženje za dolazak stranih investicija, fiskalnu disciplinu i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, jedinstven ekonomski prostor i koherentan razvoj infrastrukture od prometne, preko energetske do komunikacijske te uključenje u šire regionalne i europske integracije ali kao kompetitivan partner. Sve su to bili naglasci i njegova uvodnog izlaganja i to me dodatno učvršćuje unaprijed izrečenom uvjerenju. Varijabla na koju on ne može presudno utjecati je tim koji će mu biti stavljen na raspolaganje i opća politička klima u BiH. Međutim s obzirom na njegov otvoren i izravan stil u komunikaciji s partnerima i s javnošću, mislim da sigurno može biti katalizator i ovih procesa.

S jedne strane čuli su se prigovori da su ključne hrvatske stranke popustile u načelima da neće prepustiti hrvatske pozicije SDP-u, dok je pak ova stranka optužena da je postala dio etnopolitičke matrice BiH. Tko je u ovome slučaju u pravu i ima li ovdje gubitnika?

Ovaj ishod je engleski rečeno “win-win“ situacija što će reći da nema gubitnika. Sa stajališta političkog predstavnika Hrvata, s punim kredibilitetom mogu reći da su realizirani svi principi koje smo istakli na početku procesa. Konkretno, realizirano je načelo rotacije na čelu Vijeća ministara, načelo pariteta u sastavu Vijeća i načelo da odlučujući utjecaj u predstavljanju na razini države imaju legitimni politički predstavnici tri konstitutivna naroda. Ta su načela već ranije realizirana u izboru vodstva oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. S druge strane u skladu je s istim načelima i dogovor da dio pozicija u institucijama BiH na nižim razinama (sukladno podršci u hrvatskom biračkom tijelu) pripadne predstavnicima SDP-a (ako su već prihvaćeni kao koalicijski partner) jer je nepobitno da oni imaju zastupnike Hrvate u oba doma PS.
Prigodom glasovanja u Parlamentu oko mandatara dogodio se i jedan incident budući da za Bevandu nije glasovao HDZ-ovac Niko Lozančić. Kako na to gledate?

Iskreno rečeno to me iznenadilo ali me nije začudilo jer se i sam ponekad susrećem sa sličnim “problemima“ u vođenju stranke. To je samo potvrda kako su političke stranke kompleksne organizacije gdje se ne radi o šahovskim figurama koje možete premještati kako hoćete, pa čak ni tako kako bi bilo najbolje. Ipak ovome ne bih pridavao nikakav veći politički značaj. Poznajući Niku Lozančića, ja ga doživljavam kao zastupnika koji odgovorno pristupa svojim parlamentarnim obvezama, kao političkog predstavnika Hrvata koji dosljedno i argumentirano zastupa političke interese Hrvata u institucijama i doživljavam ga kao lojalnog člana njegove stranke.

Šestorka se dogovorila i oko drugih reformskih zakona. Očekujete li da se provedu sukladno dogovoru?

Da!

Jeste li sada optimističniji da je moguć dogovor oko krupnijih pitanja u BiH, poput reforme Ustava nakon 15-mjesečnog natezanja oko Vijeća ministara?

Želim biti optimist jer samo je na temelju optimizma moguće nuditi rješenja i pridobivati partnere za dogovor. Ako bi izglede na dogovor temeljili na iskustvu zadnjih 15 godina pa čak i na dosadašnjim rezultatima ad hoc Povjerenstva (temeljem Presude Europskog suda za ljudska prava) čijim sam članom, onda nema mnogo argumenata za optimizam. Ipak problemi s kojima se suočavamo od Daytona do danas i politička kriza koja je permanentno stanje s povremenim paroksizmima (kao i ovaj zastoj oko uspostave vlasti), trebaju sve unutar BiH ali i odgovornom dijelu međunarodne zajednice uozbiljiti i natjerati da se dođe do rješenja.

U posljednje vrijeme se iz dijela bošnjačkih političkih krugova nastojalo radikalizirati situaciju u BiH a Islamska zajednica je čak poručila da ‘susjedi’ Srbi i Hrvati opet rade o glavi Bošnjacima. Je li to tako?

Istina je da dio bošnjačkih političkih, vjerskih i intelektualnih krugova smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala biti nacionalna država većinskog naroda Bošnjaka-muslimana obrazlažući to time da Hrvati i Srbi imaju svoje nacionalne države. Takva politika, zavisno od promotora, od prilike do prilike ima različite manifestacije, jednom je to nametanje tzv. državnog bosanstva kao nadnacije, drugi je put nametanje bosanskog jezika kao zajedničkog. Pokušaj preustroja države i promjene Izbornog zakona po modelu dominacije većine. Da ne govorim o izravnom miješanju u politiku dijela islamske zajednice i njenog koketiranja s radikalnim islamskim elementom čije je tumačenje i prakticiranje islama nesukladno domaćem umetu i tradiciji. Ipak želim vjerovati i smatram da takvi elementi nisu i neće postati dominantni među Bošnjacima muslimanima. Svaki radikalizam radi o glavi i Srbima i Hrvatima i Bošnjacima a ako je netko zaboravio, neka u sjećanje prizove nedavnu prošlost. Na kraju ono najvažnije Bosna i Hercegovina može se razvijati i opstati samo kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda. Ovdje nije spomenuto i nedovoljno se spominje destruktivno djelovanje i sijanje međunacionalne mržnje dijela medija među kojima ima nažalost i javnih elektroničkih. Kad vidim sijanje međunacionalne mržnje kroz neke medije i kad to usporedim sa sličnim djelovanjem nekih medija s prostora bivše države prije i tijekom rata, biva mi žao što niti u Den Haagu niti na domaćim sudovima ne vidjesmo optužene za ratni zločin niti jednog, direktora, urednika ili novinara koji su bili izravni akteri generiranja mržnje.

Američka ali i dio europske administracije pozivaju na rekonstrukciju Federacije. Na koji način vi vidite ovaj proces, bez županija ili smanjivanjem?

Pravedan i koherentan ustavnopravni ustroj nije moguć bez ustavne reforme Bosne i Hercegovine kao cjeline. Međutim, imajući u vidu činjenice da u ovom trenutku nema konsenzusa unutar države niti podrške u međunarodnoj zajednici za jednu takvu korjenitu reformu a da u Federaciji B i H živi preko 95% Hrvata koji su preostali u BiH nakon rata i poraća te uzimajući u obzir neracionalan administrativni ustroj Federacije spremni smo razgovarati o ustavnoj i administrativnoj rekonstrukciji Federacije. Znajući da je Federacija u Washingtonu nastala i u Daytonu “slijepljena“ s Republikom Srpskom kao bošnjačko-hrvatski entitet i njena rekonstrukcija mora uvažavati ustavnu ravnopravnost ova dva naroda uz poštivanje konstitutivnost trećeg konstitutivnog naroda i prava svih ostalih građana. Jasno je da Hrvati danas nisu ravnopravni i Federacija sve više postaje bošnjačka replika Republike Srpske.

Sve se češće čuje da bi se nakon dogovora oko županija i Vijeća ministara moglo pokrenuti pitanje rekonstrukcije vlasti u Federaciji. Je li to po vama realno?

Ne samo da je realno već je i nužno. To više nije samo pitanje zaživljavanja ustavnosti i zakonitosti i poštivanja narodnog izbornog legitimiteta, na što već evo skoro godinu dana ukazujemo mi legitimni politički predstavnici Hrvata nakon zadnjih izbora već to sada uviđaju i politički predstavnici Bošnjaka.
Tko je kriv za zastoj u Hercegbosanskoj županiji, zašto još nema vlasti i kako komentirate optužbe dopredsjednika HDZ-a 1990 Nediljka Rimca da ste pod dominacijom HDZ-a BiH i Čovića?

Ovdje želim jasno reći i podsjetiti, primarna odgovornost za uspostavu vlasti u HB županiji je na županijskim zastupnicima najjačih stranaka nakon zadnjih izbora a to su članovi HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, poimenično: Stipo Pelivan, Branko Krišto, Ivica Pašalić-Lhotak, Ivan Cikojević, Stipe Barun, Boris Barun, Ivica Čičak, Nediljko Rimac, Dinko Barać, Petar Gelo, Jelena Knez-Perić i čelnici dvije županijske organizacije Branko Ivković i Boro Krišto. Dio odgovornosti, razmjerno izbornom rezultatu, snose i zastupnici ostalih parlamentarnih stranaka u županiji. Naravno, dio odgovornosti nosimo i ja i kolega Dragan Čović jer smo mi ove ljude kandidirali i pozvali narod da im dade glas. Uzimajući u obzir da niti politički a čak niti matematički funkcionalna vlast u HB županiji nije moguća bez bilo kojeg od dva HDZ-a, ja osobno i kolege iz užeg vodstva smo imali nekoliko zajedničkih sastanaka s vodstvom HDZ-a BiH a nebrojeno s članovima naše stranke, pokušavajući pomoći. Međutim, nitko vama ne može pomoći ako vi sami ne želite surađivati i niste spremni tražiti rješenja. Nisu odnosi između članova naše dvije stranke bili idilični ni na vrhu niti u ostalim sredinama pa smo ipak, radi viših interesa, stavili po strani usko stranačke i osobne interese i stvari funkcioniraju, često uz poteškoće ali zasigurno bolje u suradnji nego što bi to bilo u sukobu. Priče o mojoj podložnosti Čoviću ili HDZ-u BiH su gluposti. Sve članove stranke uključujući gosp. Rimca sam ja pozvao i prihvatio u stranku kada je osnivana kao alternativa dotadašnjoj politici HDZ-a u BiH. Međutim, HDZ 1990 je osnovan s razlogom, s jasnom misijom i ciljevima a ne da bi se vječno svađao ili po svaku cijenu razlikovao od HDZ-a BiH ili od bilo koje stranke. Ako su opći i viši interesi isti, ako je cilj nacionalna ravnopravnost i funkcionalna država, ako su se stajališta do toga cilja približila, onda je realizacija moguća jedino zajednički i koordinirano.
Koga ćete ipak predložiti za mandatara u HBŽ-u?

Gospodin Rimac je bio i do sada ostao jedini kandidat HDZ-a 1990 za premijera. On, također, sa svoje strane treba učiniti sve što može da uvjeriti partnere da je on najbolje rješenje. Danas kada ovaj intervju izlazi, imam sastanak s najodgovornijim osobama iz županije gdje će uspostava vlasti u županiji biti jedina tema.

Ali, postoje i određena odstupanja od dogovora dva HDZ-a i u HNŽ-u. Mogu li dodatno narušiti odnose ovih stranaka?

Sporazum HDZ-a 1990 i HDZ-a BiH između ostalog predviđa da jedno mjesto premijera od 4 županije pripada kandidatu HDZ-a 1990. U početku je nama nuđeno da imenujemo kandidata u Posavskoj županiji, gdje HDZ 1990 ima najbolji rezultat, čak nam je u ranoj fazi nuđeno i mjesto premijera u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Mi smo se odlučili za Hercegbosansku. Županijski predstavnici HDZ-a BiH su apsolutno nepotrebno izišli s kandidaturom svog predstavnika za premijera i čak ishodili njegovo imenovanje na kolegiju Skupštine zanemarujući dvije točke iz sporazuma, prvo da mjesto premijera po sporazumu treba pripasti kandidatu HDZ-a 1990 (jer su već bili imenovani u ostale tri županije) i drugu točku da tamo gdje jedna stranka ima premijera druga treba imati čelno hrvatsko mjesto u Skupštini. To je istina. To nije međutim opravdanje da županija do danas nema premijera niti vladu. Konačno i SDP je ishodio imenovanje Slave Kukića za državnog premijera pa smo nakon teških i upornih razgovora, odlučni tražiti rješenje, došli do toga da i oni prije nekoliko dana svesrdno podrže kandidata hrvatskog bloka Vjekoslava Bevandu.

Ja ih mogu samo pozvati da razgovaraju i traže rješenje, uvijek imajući na umu zbog čega su tu gdje jesu a to je dobrobit županije i svih njenih građana. Ja sam u jednoj fazi čak sugerirao da se pokuša tražiti rješenje u formiranju svojevrsne koncentracijske vlade, kada su u pitanju stranke s hrvatskim predznakom. Ono što HDZ 1990, dok sam mu ja na čelu, neće nikako podržati je pravljenje bilo kakve separatne koalicije bez većinskog hrvatskog legitimiteta i sa strankama koje su se stavile u službu projekta dekonstituiranja Hrvata u BiH. Ove poteškoće neće niti mogu ugroziti zajednički projekt obrane konstitutivnosti hrvatskog naroda.
Hrvati iz BiH moći će glasovati na referendumu za pristupanje Hrvatske u EU. Nije li pomalo apsurdno da oni ostaju na Balkanu, a glasuju o ulasku Hrvatske u Europsku uniju?

Važno je da će svi hrvatski državljani bez obzira gdje žive uživati određene prednosti koje sobom nosi hrvatska putovnica ili državljanstvo zemlje članice EU. Konačno zemljopisno niti Hrvatska ulaskom u EU ne napušta Balkan. Balkan je jedan od najljepših dijelova zemaljske kugle, počevši od Bosfora i Dardanelija pa preko grčke i hrvatske obale i unutrašnjosti poluotoka. Balkan pak, u negativnom je kontekstu vezivan za političke odnose i sukobe pa i stanje svijesti. Dakle, promjenom svijesti napuštanjem nekih prevladanih paradigmi, mi se i prije ulaska u EU oslobađamo Balkana s negativnim konotacijama.
Kako gledate na prve poruke premijera Milanovića, je li ona na tragu krajnje principijelne politike predsjednika Josipovića?

Poruke gospodina Milanovića i njegovih suradnika glede pitanja Bosne i Hercegovine i položaja Hrvata ovdje su ohrabrujuće. Vjerujem da će one slijediti principijelnu politiku koju provodi ured predsjednika Josipovića. Ono što sam već odavna zagovarao a to je da politika RH prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini i prema Bosni i Hercegovini općenito, treba biti usuglašena i zajednička između pozicije i opozicije bez obzira tko je u RH u jednoj ili drugoj ulozi, slično kao što je to bio i jeste slučaj odnosa RH prema EU i NATO-u. Raduje me da vidim realizaciju ove ideje. Mislim da nije neskromno reći da je i hrvatska politika ovdje u Bosni i Hercegovini, svojim odnosom i djelovanjem, tome doprinijela.

Na sličan način ćemo djelovati i u budućnosti kako preko institucija i političkih stranaka ovdje tako i preko naših zastupnika u Hrvatskom saboru. Oni imaju izričit naputak da u Saboru primarno zastupaju interese onih koji su ih birali a to su Hrvati iz BiH i dijaspore i da budu most između Bosne i Hercegovine i Hrvatske danas a EU sutra.

Zoran Krešić, Večernji list, 16. 1. 2012.