Hrvati su ključ rješenja i trebaju biti lideri europskog pristupa

MOSTAR – Predsjednik HDZ-a 1990. Martin Raguž u intervjuu za naš list naglasio je kako će 2015. godina biti ogroman izazov ne samo za vlast, već i ostale političke stranke, ali i društvo u cjelini, budući da se  BiH nalazi na raskrižju, s jedne strane tu je pružena ruka Europske unije i novi pristup, a s druge strane, ako se reforme ne provedu, prijeti nastavak agonije. Raguž je najavio kako će HDZ 1990. aktivno podržavati sva nastojanja da se konačno napravi odmak od konflikta i pokuša zajedničkim snagama postići unutarnji dogovor o europskoj budućnosti zemlje. Predsjednik HDZ-a 1990. pojasnio je kako će godina pred nama biti izuzetno važna za tu stranku, budući da se nastavlja s organizacijskim aktivnostima i jačanjem na svim razinama uz najavu kako će HDZ 1990. djelovati kao izuzetno aktivna oporba te pomno pratiti i kritički djelovati na svaki pokušaj destruktivnog djelovanja vladajućih garnitura.

Očito je kako građani, ali i međunarodna zajednica, a prvenstveno Europska unija, mnogo očekuju od razdoblja koje je pred nama. Što ukoliko ne bude progresivnog djelovanja novih vlasti te mislite li kako se očekuju neki novi izazovi na političkoj sceni, pogotovo s obzirom na tešku ekonomsku situaciju i ogromno nezadovoljstvo ljudi?
Najblaže rečeno, propuštene su i izgubljene četiri godine, a posljedice toga su izuzetno teške. Mislim da je to razdoblje koje se nikada ne smije ponoviti, prvenstveno tu mislim na propuštanje prilika koje su stajale pred BiH u smislu aplikacije za status kandidata, pokretanje akcijskog plana za članstvo u NATO, stupanje SSP-a na snagu što bi nam otvorilo mogućnost korištenja fondova i investicije kao pretpostavke ozdravljenja gospodarstva i početka ozbiljnog zapošljavanja.
Samo smo pred kraj prošle godine izgubili više od 50 milijuna eura iz fondova zbog neispunjenih obveza. Zadnja godina je rezultirala najmanjim investicijama uopće od Daytona do danas, svega 70 milijuna maraka investirano je u BiH, što je alarmantno.
Kako pokrenuti razvoj ako nema investicija, kako zaposliti ljude; to su pitanja s kojima se moramo pozabaviti. Danas imamo ozbiljne strukturalne probleme, političku nestabilnost, otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje i problem diskriminacije.

Mnogo je dakle stvari koje ne dopuštaju daljnje gubljenje vremena?
To je, dakle, čitav okvir pitanja koja moraju hitno doći na dnevni red i početi se sustavno rješavati. Jedini način je nova europska perspektiva koja je, hvala Bogu, opet otvorena za BiH. Europa je shvatila kako mora djelovati preventivno u odnosu na ukupan scenarij koji se događa na jugoistoku Europe te je jasno kako ne može biti stabilnosti bez integriranja zapadnog Balkana i BiH. To je ta prilika koju smo dobili i koja se ne smije propustiti.

Što zapravo novi pristup donosi za BiH? Mnogo se govori o usmjeravanju pozornosti na ekonomske, umjesto na teške političke teme. Je li to ključ izlaska iz krize?  
Novim se pristupom ne umanjuju kriteriji, ali se redefiniraju rokovi i prioriteti i otvara mogućnost da izbjegnemo blokade i krenemo puno ozbiljnije i odgovornije ispunjavati obveze. Tim se otvaraju vrata i za investicije i fondove, kao i infrastrukturne, geostrateške projekte kako bismo konačno pokrenuli razvojni ciklus. Time bismo vratili i vjeru kako je politika u funkciji čovjeka, a ne samo način podjele postizbornog kolača, rada bez polaganja računa i tako iz ciklusa u ciklus dok zemlja tone.

Unatoč ozbiljnim obećanjima kako će nove vlasti raditi na reformama, dojam je kako su ključni igrači opet u igri oko fotelja?
Jasno smo kazali kako europski put nema alternative, aktivno radili na deklaraciji stranaka bliskih Europskoj pučkoj stranci i ostajemo dosljedni. Javno smo se obvezali podržati europski put na sastanku s ljudima iz Unije koji su odmah nakon izbora došli u BiH. Sad je loptica na političarima, a tu ne mislim samo na pismeno obećanje, već izgradnju jednog strukturalnog plana zajedno s EU-om koji bi bio okvir i u koji bi javnost imala uvid kako bi se vidjelo tko se zapravo drži obećanja. Treba nam metodologija kako provoditi reforme, tko je odgovoran, i uvid tko to istinski radi. Bez toga opet imamo situaciju s podjelama fotelja, konfrontaciju, prebacivanje odgovornosti i nepolaganje računa.
Mislim da je vrijeme tih politika iscurilo, ljudi su jako ugroženi, egzistencijalno, na granici siromaštva, žele napustiti zemlju. Postoji nepovjerenje u institucije, odgovornost je ogromna na vlasti. Neće imati vremena za neodgovorno trošenja vremena.

Jasno je kako je hrvatsko pitanje, unatoč činjenici da se o njemu govori i na međunarodnoj razini, i dalje otvoreno u BiH. Očekujete li da razdoblje koje je pred nama donese neki iskorak?
Ono što je važno i pozitivno je činjenica da se hrvatsko pitanje nametnulo kao ključ rješenja za BiH i HDZ 1990. Od osnutka 2006., kada nismo prihvatili diktat legalizacije ovakvog stanja, do danas ostajemo jasno na tragu da Hrvati nisu problem kao što neki želi predstaviti i manipulirati, već ključ rješenja. Jer ako izjednačimo kolektivna prava i standardiziramo nacionalnu poziciju sva tri naroda, stvorit ćemo trajne uvjete za stabilnost. Stalno sam podsjećao na primjer Švicarske koja je imala desetljeća ratova sve do trenutka kada su se našli između izbora – ili raspad zemlje ili temeljni unutarnji dogovor. Odabrali su ovo drugo, što je puno teži izbor, ali su ga prihvatili i kada su osigurali svima jednakopravnost, pri čemu je većina spremna platiti cijenu da se svi osjećaju lagodno, onda je Švicarska krenula uzlaznim putem i danas je najprosperitetnija zemlja.
Nama treba temeljni unutarnji dogovor gdje će se jasno poći od činjenice da nacionalna prava trebaju biti izjednačena, a isto tako i individualna. To je nemoguće odgađati. U zadnjim razgovorima vidim da su ključni ljudi u međunarodnim strukturama postali svjesni značaja rješavanja tog pitanja. Sad je stvar pristupa na koji način da se stanje dodatno ne pogorša, već otvori dijalog s legitimnim predstavnicima druga dva naroda unutar institucija te da se pitanja poput načina izbora, preko načina odlučivanja pa do administrativno-teritorijalnog ustroja zemlje zaista vode odgovorno na način da se neće dovoditi u pitanje prava drugih, već harmonizirati pozicije što je pretpostavka trajnog mira i stabilnosti. Naša je poruka da Hrvati trebaju preuzeti odgovornost za ovu zemlju, a ne se povlačiti i sudjelovati u raznim neprincipijelnim kombinacijama i čuvati status quo i štititi interese isključivo drugih. Mi trebamo biti lideri tog jednog pozitivnog europskog pristupa, jer je to strateški interes ne samo Hrvata, već svih naroda i ljudi koji žive ovdje.

Može li Hrvatski narodni sabor u tom kontekstu biti institucija koja će donositi neku vrstu dugoročne strategije kada je u pitanju budućnost ove zemlje?
Mi smo se jasno odredili i naznačili da za nas HNS mora biti krovna, nacionalna strateška institucija za artikuliranje strateških interesa hrvatskog naroda prema institucijama na svim razinama u BiH, kao i međunarodnom planu. Dok je god BiH uređena kroz dva entiteta s dominacijom, u političkom smislu, Srba i Bošnjaka, Hrvatima treba krovna institucija koja bi uvezala različitost interesa unutar cijele BiH i naznačila kojim smjerom politiku treba voditi, ali na način da to nije samo pitanje dnevne politike, već znanosti, kulture, duhovne i vjerske vertikale, iseljeništva; dakle sve ono što predstavlja vrijednost jednog naroda.

Mnogo toga se dogodilo u protekloj godini kada je u pitanju HDZ 1990., ali i ukupni odnosi na hrvatskoj političkoj sceni u BiH. S obzirom na niz burnih događaja, ali i opće izbore, kako gledate na to razdoblje?
Ovo je bila prijelomna godina za HDZ 1990. po mnogo osnova. Prvi put od utemeljenja nastupili smo samostalno na izborima te smo u tom smislu ostvarili veći rezultat nego 2006. i 2010. godine. Možemo reći da je rezultat u vrlo složenim političkim okolnostima dobra osnova za daljnje jačanje stranke i aktivnu, pozitivnu i odgovornu ulogu u političkom životu Hrvata u BiH, ali u cijeloj zemlji u kontekstu njezine europske budućnosti. Mi smo bili otvoreni i za zajednički nastup tamo gdje su ugroženi vitalni nacionalni interesi, ali nismo mogli prihvatiti ultimatum nastupiti s jednom listom na svim razinama. Smatrali smo, a to su procjene Središnjeg odbora, da treba sačuvati demokratičnost i pluralnost unutar hrvatskog političkog bića u BiH, a biti otvoren za suradnju na strateškim nacionalnim pitanjima. To je naša pozicija od osnutka i to je naša misija od koje nećemo odustati. To je bila godina koju su obilježile dodatne političke odluke koje smo morali donijeti u vrlo kratkom vremenu, ne samo kada je u pitanju nastup na izborima, već i vezano uz profiliranje stranke u programskom, organizacijskom i kadrovskom smislu. Otvorili smo vrata za nove mlade ljude, dobili verifikaciju na europskom planu, mjesec dana prije izbora primljeni u Europsku pučku stranku. Mogu reći da je to bila ogromna satisfakcija, jer nijedna stranka u zadnje vrijeme nije na taj način primljena.

Gledajući iz današnje perspektive, jeste li zadovoljni postignutim i na čemu namjeravate raditi kao stranka u godini koja je pred nama?
Porukom ‘Ovo je naša zemlja i podvucimo crtu pod sukobe, ratove, konfrontacije, egzoduse i manipulacije, korupciju i nepotizam’ ostvarili smo novu vrstu političkog profila u širem prostoru. Na koncu godine postoje stvari kojima možemo biti zadovoljni, ali i stvari na kojima ozbiljno i odgovorno moramo raditi s obzirom na niz otvorenih pitanja u organizacijskom i kadrovskom smislu, ali i kroz pozicioniranje stranke u budućnim odnosima u BiH. Dogovorili da ćemo polovicom siječnja održati Središnji odbor kao najveće tijelo stranke i napraviti ozbiljnu analizu realizacije odluke sa Sabora i Središnjeg odbora i pripremiti se za godinu koja će biti složena.

U tom kontekstu, je li se HDZ 1990. u godini koja je iza nas uspio nametnuti kao alternativa u hrvatskom političkom prostoru?
Mi smo druga politička stranka s hrvatskim predznakom. U odnosu na raniji politički spektar ostali smo kao druga snaga i potencijalna alternativa i mi tu ulogu moramo odgovorno preuzeti. To je zahtjevna uloga. Moramo biti kredibilni i podržati sve ono što se dobro radi, a to u prvom redu znači ispunjavanje obveza na europskom putu, reforme ustava i izbornog zakona, osiguranje nacionalne ravnopravnosti, otklanjanje diskriminacije, pokretanje resursa, zaustavljanje odljeva ljudi, stvaranje ozračja za normalan rad i jačanje vjere kako se ovdje može živjeti. Mi nemamo pravo iznevjeriti birače, za sve ostalo što bude destruktivno i negativno, a to je bio obrazac zadnjih godina, mi podvlačimo crtu i nudimo varijantu drukčijeg političkog ponašanja.  Sebe vidimo u kontekstu odgovorne politike koja je svjesna kako nije dobila mandat preuzeti vlast izravno. Drugi su to dobili, mi to respektiramo, oni preuzimaju odgovornost za sve procese. Za sve što je dobro mi ćemo dati potporu, ali ćemo imati jasan stav koji će biti kritički izražen. Nastojat ćemo imati inicijative na svim razinama, od općine do međunarodnog plana. Ovakvo složeno stanje traži širi angažman, nitko ne može sam, ako smo odgovorni, ako smo u funkciji čovjeka. Moramo mijenjati ovu katastrofalnu situaciju.

Izdržat ćemo pritiske
-Naša stranke i ljudi bili su izloženi različitim pritiscima i ucjenama iz razloga što se HDZ 1990. prepoznao kao istinska alternativa. Jasno je kako neki žele nastavak monopola i nepostojanje izbora. Izdržat ćemo pritiske bez obzira na političku cijenu koju plaćamo jer ova je politika potrebna kao alternativa. Izdržali smo i puno teže udare ranije i uvijek izlazili jači. Najveći dio ljudi vjeruju u nacionalni, demokratski i europski potencijal koji ima HDZ 1990., naglasio je Raguž.

Dnevni list

Author Info

Vinko Hdz1990

Nema komentara

Pošalji komentar