Ivica Gašpar: HNS je potreban Hrvatima, ali ne ovakav!

HNS nije osnovan u svrhu manipulacije i osiguravanja političke premoći jedne stranke, a to je nažalost postao.

Glavni tajnik HDZ-a 1990, a ujedno i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a 1990 Zapadno-hercegovačke županije u intervjuu za Dnevni list je iznio niz primjedbi na račun rada Hrvatskog narodnog sabora, koji nije osnovan u svrhu manipulacije i osiguravanja premoći jedne stranke što je nažalost postao. Gašpar je također komentirao i stanje u ZHŽ-u, posebno se osvrnuvši na nedavnu odluku vladajućih da sami sebi otpišu dugovanja Zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 8 milijuna maraka.

Nedavno ste boravili u posjeti Kanadi. Možete li objasniti o kakvom je posjetu riječ i kakvo je raspoloženje tamošnjih Hrvata naspram političke situacije u BiH?

Diana Zelenika, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH i ja smo na poziv tamošnje ZAJEDNICE iseljenih Hrvata boravili u višednevnom  posjetu našim iseljenicima. Mislim da je presudna činjenica da i  iseljeništvo shvaća važnost političkog pluralizma među Hrvatima BiH. Taj primat, gotovo pa i dogmatično uvjerenje koje je vladalo u iseljeništvu da  HDZ BiH jedini stoji na „crti obrane hrvatstva u BiH“ i da mu druge stranke hrvatskog predznaka  otežavaju misiju rješavanja hrvatskog pitanja lagano dolazi na svoje mjesto. Generacije iseljenika koje su otišle 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća politički su konzervativnije i uz HDZ BIH vežu sliku  demokratskih promjena i poistovjećuju stranku s idejom iz tog vremena. No, ono što je pozitivno sve su otvoreniji suradnji i naravno da pozorno prate događanja u BiH. Mislim da ne koristimo dovoljno  politički, lobistički i gospodarski potencijal iseljeništva. No, jasno je da politička nestabilnost zasigurno koči  gospodarske projekte iseljeništva. Volje, želje i znanja za ulaganje ima. To su ljudi koji su se ostvarili u tuđini, no ne zaboravljaju korijene.

   Posjet Hrvatima Kanade bio je prvi u nizu, već planiramo posjet našim Hrvatima koji žive i rade u Njemačkoj.

Što vi mislite u kojem će se pravcu razvijati situacija u BiH?

Teško je to procijeniti. Osim unutarnjih dogovora i paktova imamo i snažne vanjske utjecaje koji su u ovakvim okolnostima još i presudniji. No ono što je sigurno i na čemu mi moramo ustrajati je modus rješavanja hrvatskog pitanja na način da to ne bude demagogija, predizborno obećanje entiteta, ili želja za održanjem statusa quo jer možemo to isto još nekoliko puta obećati pred izbore. Pronaći način kako ostati politički narod u svojoj domovini i konzumirati zajamčena prava.

Kako će HDZ 1990 nastupiti na slijedećim izborima? Već je rečeno da to neće biti zajedno s HNS-om. Zašto ne s HNS-om? 

Hrvatski narodni sabor je nešto što je Hrvatima Bosne i Hercegovine prijeko potrebno, HNS je zamišljen kao nadstranačka, kulturna, gospodarska i politička organizacija Hrvata u BiH. Ali ne ovakav HNS.

HNS nije osnovan u svrhu manipulacije i osiguravanja političke premoći jedne stranke, a to je nažalost postao.

Na izborima ćemo nastupiti samostalno u odnosu na HNS, ali ne i sami. U tijeku su razgovori s predstavnicima hrvatskih političkih stranaka kojima na prvom mjestu nije jednoumlje nego boljitak našeg naroda.

U čemu je ključna razlika između Vas i HDZ-a BiH? I zašto smatrate da bi Hrvati Vama trebali ukazati povjerenje na slijedećim izborima? 

    HDZ 1990 skrbi za svakoga Hrvata na svakom pedlju Bosne i Hercegovine, mi se ne odričemo Hrvata u RS-u, u Posavini, Tuzli, Zenici, za nas nisu ništa vrjedniji Hrvati Hercegovine od Hrvata iz Središnje Bosne, Brčkog, Banja Luke… Mi ne dajemo u svakoj izbornoj godini obećanja koja se ne mogu ispuniti, borimo se za ostanak, a ne odlazak sa stoljetnih ognjišta, razlike su velike, a držimo da je i Hrvatima dosta maćehinskog odnosa HDZ BiH prema njima i da narod vidi do kuda nas je dovela pogrešna politika, kriminal, korupcija, mito, nepotizam, podobnost. Mi im nudimo i pozivamo ih da zajedno gradimo budućnost, a to možemo samo ako pobjedimo zlo.

Hoće li HDZ 1990 ići u borbu za člana Predsjedništva BiH? I tko će biti kandidat?

  HDZ 1990 će na svojoj klauzuri koja će biti održana u Kupresu sredinom travnja, uz ostalo, raspravljati i donijeti  odluku i o ovom pitanju. Ono što mogu već sada s ponosom istaknuti je da imamo više kandidata koji su kompetentni obnašati tako odgovornu funkciju.

Predsjednik ste županijskog odbora u ZHŽ-u. Što su ključni problemi s kojima se susreću žitelji ZHŽ-a? Iseljavanje? 

Jasno je da je iseljavanje pojava koja je zahvatila puno šire područje od naše Županije i da je riječ o pojavi koja je kulminirala u zemljama koje očito nisu dovoljno zrelo „odradile“ tranzicijski proces, a kod nas je dodatan uteg  iznimno složeno političko uređenje, nestabilnost i inzistiranje vladajućih da se malo što ili nimalo  promijeni.

Kao i u cijeloj BiH ništa bolje stanje nije ni u Zapadno-hercegovačkoj županiji, gdje je hrvatski narod u većini. Odlazaka je sve više s obzirom kako su Hrvati BiH ulaskom Hrvatske u EU postali i sami građani Europske unije što im je omogućilo da egzistenciju potraže u zemljama Zapadne Europe. I bez obzira na sve ove objektivne okolnosti u županiji koja je može se reći čisto hrvatska ne postoji nikakva strategija da se zaustavi taj proces nego se on dodatno potezima vladajućih, odnosno HDZ-a BiH pospješuje. Duboko smo svjesni činjenice da se u našoj županiji nemoguće zaposliti bez članske iskaznice HDZ-a BiH. Na djelu je jedna negativna selekcija, korupcija, kriminal, nepotizam… Ono što je posebno zabrinjavajuće zbog takvog ponašanja perspektivu ne vide ni oni koji su u radnom odnosu jer su svjesni da ako se “ne stave na raspolaganje vladajućima” nemaju mogućnost niti napretka. Nad sposobnima prioritet imaju podobni, što je porazno.

Javnosti se uglavnom predstavljaju pozitivne stvari iz te županije, dojam je da gotovo nema problema, ili je riječ o nekoj vrsti ‘cenzure’?

Već nekoliko puta smo ukazivali na činjenicu medijske blokade ili „nezainteresiranosti“ medija za rad Vlade pa i Skupštine ŽZH. Nema izravnog prijenosa sjednica Skupštine, kao što je slučaj u brojnim županijama, a naročito općinskim vijećima. Novinari kao da nisu zainteresirani za sjednice Vlade ŽZH. Držim da bi bio poželjan otvoreniji i transparentniji rad tih tijela s ciljem informiranosti građana i kritičkog, ne kritizerskog, procjenjivanja rada Skupštine i Vlade.

Tako je ostala široj javnosti uskraćena informacija da je na prijedlog Vlade ŽZH Skupština usvojila Odluku kojom sama sebe oslobodila duga za mirovinsko i zdravstveno osgiranje i službi za zapošljavanje jednostranim otpisom dugoročnih i kratkoročnih pozajmica u iznosu gotovo 8 milijuna konvertibilnih maraka, ili recimo da se planovi i programi rada Vlade i Skupštine usvajaju sredinom tekuće godine, donose se proračuni uglavnom po skraćenoj proceduri bez javne rasprave, ne rješavaju se dugovi koji su nastali pravomoćnim sudskim presudama u korist prosvjetnih djelatnika i koji su višemilijunski, ne poštivaju se kolektivni ugovori. Bez obzira na donošenje zakona o osnovnom i srednjem školstvu već dvije godine nisu doneseni podzakonski akti tako da umjesto školskih odbora funkcioniraju povjerenstva itd. Mogli bismo nabrajati u nedogled njihove propuste, odnosno nerad.

 

Author Info

Admin

Nema komentara

Pošalji komentar