Joseph Foley: Hrvati su lijepak koji drži BiH zajedno i to u Washingtonu znaju

WASHINGTON – Joseph Foley je dugo godina radio u američkoj federalnoj vladi na pozicijama gdje se odlučivalo o vanjskoj politici i upravljanju kriznim situacijama i to u administracijama američkih predsjednika Jimmyja Cartera i Ronalda Reagana, kao i u Kongresu SAD-a. U posljednjih petnaestak godina radi u Nacionalnom savezu američkih Hrvata (NFCA) – kulturna zaklada, nacionalnog krovnog saveza koji je 1993. uspostavljen za američke Hrvate, srodne strukovne organizacije i mnoge bratske lože koje ukupno čine oko 130.000 članova. Ističe kako mu je posebno zadovoljstvo surađivati s Paulom Tonšetićem-Kunderom, predsjednikom NFCA-e, te Zvonkom Labasom s izvršnim potpredsjednikom.
-Gospodin Labas je  koordinator po pitanjima koja se tiču kontinuiranih teškoća s kojima se suočavaju Hrvati, kao najmanji konstitutivni narod u BiH – napominje Foley. U intervjuu za Dnevni list govori o lobiranjima po hodnicima američkog Kongresa, posljednjim rezolucijama o BiH, nekoj viziju BiH kakva prevladava u Washingtonu s posebnim fokusom na prava najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.
– Na BiH će se gledati i sudit će joj se na osnovi odnosa prema Hrvatima – ističe Foley.

Bošnjaci i Srbi iz BiH imaju svoje lobiste u Washingtonu, europskim prijestolnicama, nekim arapskim/islamskim zemljama, Izraelu, Rusiji. Imaju li Hrvati svoje lobiste ili su osuđeni na pomoć i “milost” koju Hrvatska ponekad pokazuje? Kakva je tu uloga NFCA-e?
• Nacionalni savez američkih Hrvata (NFCA) posvećen je promoviranju interesa hrvatskog naroda i radi na razvijanju dobrih odnosa s Hrvatima bilo gdje da žive. NFCA je organizacija koja utjelovljuje nasljedstvo kulture i jezika, integritet ljudskih prava, jednakost u samoodređenju i zagovara razvoj ekonomskih odnosa između Hrvatske i SAD-a. NFCA nastoji njegovati jedinstvo između Hrvata i ostvariti zajedničke ciljeve. Nismo lobistička organizacija. NFCA je nacionalni krovni savez koji je 1993. uspostavljen za američke Hrvate, srodne strukovne organizacije i mnoge bratske lože koje ukupno čine oko 130.000 članova.

Republika Srpska plaća milijune dolara za lobiranje u svjetskim prijestolnicama. Kakvo je Vaše mišljenje o tome? Ima li konkretnih rezultata?
• Što se tiče interesa RS-a u SAD-u, ono što znam je da ovdje postoji Ured RS-a za suradnju, trgovinu i ulaganja. Ne znam neke detalje njihovih aktivnosti osim da se direktor tog ureda s vremena na vrijeme pojavi na nekom kulturnom događanju u Washingtonu. Znam i da posjećuje različite panele na kojima se raspravlja o Balkanu, a koje sponzoriraju nevladine organizacije i da na njima predstavlja različite pravne argumente. Moj dojam je da se direktor tog ureda predstavlja kao iskreni posrednik interesa RS-a u Washingtonu. Što se tiče drugih aktivnosti RS-a ovdje, o čemu s vremena na vrijeme pročitam u vašim medijima, ne vidim neke veće aktivnosti ovdje u Washingtonu kako se pak izvještava u medijima.
Moram reći kako ovdje u Washingtonu postoji i ured koji sponzoriraju američki Bošnjaci, odnosno njihova dijaspora – Savjetodavno vijeće za BiH (ACBH). Međutim, ono se ne tako davno zvalo Savjetodavno vijeće američkih Bošnjaka (BAACBH). Nacionalni savez američkih Hrvata (NFCA) je u određenom vremenu labavo, ali pozitivno radio s vodstvom ACBH na pitanjima koja su od važnosti za Bošnjake iz Hrvatske. Mislim kako se naše dvije organizacije poštuju i kako pomažu da se sadašnje brige i budući interesi BiH nalaze na radaru onih koji donose odluke o vanjskoj politici ovdje u Washingtonu, ali i drugdje u svijetu.

Radili ste na rezoluciji američkog Senata koji se tiče BiH. Fokus deklaracije je na imenovanju posebnog američkog izaslanika za Balkan te na Daytonskome mirovnom sporazumu, odnosno njegovoj izmjeni. Treba li nam taj izaslanik; Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu je možda i najveće u regiji? Mislite li stvarno da se rješenje za BiH može (ponovno) nametnuti izvana?
• Raniju “Begićevu rezoluciju” iz 2013., koju je sponzorirao američki senator Mark Begich (iz Aljaske) nedavno je 31. srpnja u Zastupničkom domu Kongresa predstavila zastupnica Janice Hahn (iz Kalifornije). Kongresnica Hahn je trenutačno dopredsjedateljica hrvatskog kluba. Mnogo američkih Hrvata živi u Kaliforniji, u njezinom izbornom distriktu. Osobno mi je kazala kako su u regiji San Pedro bili jako zadovoljni nakon predstavljanja njezine rezolucije krajem srpnja. Ova prevažna inicijativa je poznata kao “Begić-Hahn rezolucija”. Ona nudi mehanizme i pomaže osigurati put ka demokraciji, savezništvu Zapada s BiH. Bio imenovan poseban izaslanik ili ne, u ovim okolnostima posebna pozornost se mora posvetiti vašoj regiji. Nije dovoljno da kreatori američke politike posjete Sarajevo, razgovaraju s vladinim predstavnicima i vrate se natrag u SAD i “čekiraju” kućicu kraj koje piše da imamo predstavnika Hrvata u tročlanom Predsjedništvu BiH. Pitanje nejednakosti Hrvata u BiH mora stalno biti goruće pitanje ovdje u Washingtonu.

Razgovarali ste s čelnicima Hrvata iz BiH. Svaki od njih ima svoju vlastitu viziju budućnosti BiH. Koju najviše cijenite?
• Očigledno je kako BiH neće krenuti naprijed bez potpore SAD-a i EU-a. Kako bi se zadržao fokus na tome i na koncu ostvarili pozitivni rezultati, jako je značajan posjet Martina Raguža, predsjednika HDZ-a 1990., Washingtonu krajem proljeća ove godine. Njegov govor na Američkom institutu za mir i na 21. nacionalnoj skupštini Nacionalnog saveza američkih Hrvata (NFCA) u Steeltonu, Pennsylvania, bili su instrument kreiranja osjećaja nužnosti, urgencije u glavama mnogih kreatora američke vanjske politike. Raguževe snažne prezentacije i promoviranje jedinstvenog, progresivnog pristupa budućnosti BiH podcrtavaju novi naglasak na jednakim političkim, ekonomskim i religijskim pravima sva tri konstitutivna naroda u BiH – što je jedino rješenje za buduće funkcioniranje Federacije BiH. Ovaj posjet vodeće političke figure u BiH, jednog od top lidera Hrvata u BiH, pomogao je stvaranju prave slike u SAD-u o novom putu u BiH. Ovaj posjet američkom Kongresu nije bio uzaludan. Put prema naprijed je onaj gdje religijske i druge etničke razlike u BiH ne bi smjele biti prepreka suradnji cjelokupne populacije u zemlji. Martin Raguž bio je jasan: Nijedan entitet ili nacionalnost ne mogu biti prepreka snažnoj nacionalnoj suradnji na dobrobit svih ljudi u BiH. Raguž je impresionirao sve početkom ove godine svojim prozapadnim, liberalnih pristupom, slično kao kardinal Vinko Puljić tijekom svojih posjeta Washingtonu 2007. i 2011. Svjedočio sam tome, pomažući kod organiziranja sastanaka kardinala koji su, poput nedavnih Raguževih, izazvali debatu u Washingtonu o novom i inteligentnijem pristupu BiH i njezinom novom putu.

Kad analizirate poziciju Hrvata u BiH, jasno je kako njihova prava nisu zaštićena na odgovarajući način. Sve ih više napušta zemlju. Ekonomska situacija je loša. Što je rješenje? Je li treći entitet rješenje?
• Nacionalni savez američkih Hrvata (NFCA) je zabrinut za dobrobit svih Hrvata na Balkanu. Zabrinuti smo i za ekonomski razvoj BiH i njezin doprinos boljem životu Hrvata u BiH. No, poslovni ljudi koje zanima profit neće investirati tu ukoliko ne prepoznaju stabilnost u regiji, posebice ukoliko govorimo o izgradnji potencijalnih plinovoda. To su hladne, gole činjenice u međunarodnome biznisu. Što se tiče “trećeg entiteta” kao mogućeg rješenja, postavlja se pitanje kako bi to uključilo Hrvate u Sarajevu, Tuzli… NFCA vjeruje kako se ekonomska, politička i vjerska prava svih naroda i građana moraju zajedno zaštititi. Odnos prema Hrvatima kao najmalobrojnijem konstitutivnom narodu je dobar indikator za svaki potencijalni uspjeh ove nove BiH. Kao posljedica toga, buduće uključivanje Hrvata u BiH i njihova jednakopravnost mogu ustvari biti lijepak koji će držati zemlju zajedno.

Dva su glavna kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Što mislite, treba li politika Hrvata u BiH ostati ista, promijeniti se ili se ujediniti?
• Naša organizacija, po statutu, ne smije se miješati u domaća, unutarnja pitanja Hrvatske, BiH ili bilo koje zemlje.

Na koncu, jeste li optimistični kad govorimo o daljnjoj budućnosti BiH? Godinama “živimo” financijsku krizu, a neki se plaše gorih nereda nego što smo imali u veljači i vraćanja u situaciju iz 1990-ih godina.
• NFCA će nastaviti nadgledati napredak u BiH i pomoći usmjeriti pozornost na potrebu za reformama Daytona. Također, i na građanima BiH je pokazati svom vodstvu – u cijelom nacionalnom spektru – da neće više mirno trpjeti status quo u zemlji. Jasan dokaz dugotrajnih frustracija vidjeli smo u nasilnim prosvjedima u prvom tjednu veljače u pet gradova. ‘Igranje’ sustava, koje smo gledali u prošlosti iz ukopanih političkih strana, mora doći kraju. “Zaleđeni konflikt” se mora odmrznuti. Članstvo u NATO-u i EU-u ovisi o postignutim rezultatima u mnoštvu političkih i tržišnih reformi. To je podcrtano i u dvjema rezolucijama u američkom Kongresu. Trenutačno ekonomsko gušenje BiH mora se završiti i to čim prije. Buduće članstvo BiH u NATO-u i EU-u to zahtijeva. Moraju se dati odgovori na teškoće, one se moraju premostiti ili će se sudjelovanje BiH i uopće njezino prihvaćanje u zapadnu obitelj nastaviti pogoršavati. Mogu gotovo jamčiti kako kreatori američke vanjske politike neće zaboraviti Hrvate u BiH kao najmanji konstitutivni naroda i lijepak koji će držati BiH zajedno u budućnosti. NFCA je u prošlosti stalno ponavljao kako će se na BiH gledati i kako će joj se suditi na osnovi odnosa prema Hrvatima. Da zaključim, naše je optimistično mišljenje da će ljudi u BiH raditi zajedno i da će svaka zajednica u BiH imati jednaka i zaštićena sva ekonomska, politička i vjerska prava. Međunarodna zajednica će tad početi ponovno primjećivati ovu zemlju. Ovaj legitimni zahtjev postavlja očigledno pitanje: Može li netko zamisliti koliku bi ekonomsku i ostalu potporu zapadni svijet dao vašoj zemlji ako bi zemlja postala stabilna, uspješna, višenacionalna nacija koja bi bila uzor ostatku svijeta? Mi u NFCA-u vjerujemo kako je odgovor na to pitanje očigledan.

Ozbiljan povratak SAD-a na Balkan
Razgovarate s donositeljima odluka u SAD-u. Slažu li se oni oko budućnosti BiH? Ima li Washington dugoročni plan za BiH ili smo mi sad problem EU-a?
• Ovo obnovljeno zanimanje za BiH dijelom je povezano i s najnovijim avanturama ruskog predsjednika Vladimira Putina na Krimu i u istočnoj Ukrajini. “Begić-Hahnova rezolucija” i njezina detaljna i dugoročna analiza sadašnjih poteškoća u BiH lako je dostupna. Nedavno su se američko ministarstvo vanjskih poslova (State Department) i Ministarstvo obrane (Defense Department) ozbiljno vratili ovim ozbiljnim pitanjima. Oba ministarstva pokazala su potrebu uključivanja novih aktera, uključujući sve konstitutivne narode i njihovu dijasporu u SAD-u.

Ruski naftni i državni interesi

Koji je, po Vama, najrealniji scenarij za BiH u sljedeće četiri godine ili u sljedećih desetak godina? Vizija SAD-a, EU-a i lokalnih čelnika se, ponekad i drastično, razlikuje.
• Čini se kako je južna ruta za plin i povezane energetske resurse vrijedan cilj za ekonomiju u BiH i na Balkanu u cijelosti. Sigurno je kako stalna i daljnja politička nestabilnost u BiH, te općenito u regiji, neće ohrabriti ulagače iz naftnog sektora u ovim važnim ekonomskim razvojnim ciljevima. Kontinuirani nemir u BiH doprinosi i slabom otporu prema ruskim petro-državnim interesima u regiji. U stvari, politički i ekonomski problemi poduprti nepomirljivim i suprotstavljenim interesima različitih strana u BiH mogu biti točno ono što Putin i njegovi operativci žele u bliskoj budućnosti.

Turska može pomoći na Balkanu

Bošnjački političari, primjerice član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji se natječe za još jedan mandat, okreću se Turskoj i arapskim zemljama. Koliko je to opasno za budućnost BiH? Kako gledate na ulogu Turske na Balkanu i u BiH?
• Što se tiče uloge drugih zemalja u BiH i na Balkanu, većina bi bila zabrinuta zbog dodatnog avanturizma na vašem poluotoku. To uključuje i Rusiju i Iran ili bilo koju islamsku zemlju. Jedina obrana protiv toga je stabilna i napredna BiH s jednakim, zaštićenim ekonomskim, političkim i vjerskim pravima. Turska, kao dugogodišnja članica NATO-a, smatra se zapadnom nacijom i kao pomoć na Balkanu. Nadamo se kako će Turska nastaviti podržavati liberalno čelništvo u BiH kako bi se ono koncentriralo i kako bi se BiH u budućnosti pridružila obitelji zapadnih demokracija i slobodnom tržištu.

Dnevni list

Author Info

Ivan Krajina

Nema komentara

Pošalji komentar